Plastenička proizvodnja povrća i voća sve je zastupljenija u regionu Brčkog, a stručnjaci ističu da je za uspješan uzgoj najvažnije pravilno održavanje plastenika i odgovarajuća priprema zemljišta.
Poljoprivredni inženjer iz Brčkog Fadil Čandić pojašnjava da je potrebno razlikovati hobi plasteničku proizvodnju od profesionalne.
„Hobi plastenici su obično površine do stotinjak kvadratnih metara i služe za potrebe domaćinstva, dok profesionalni proizvođači imaju plastenike na površinama od dva do tri duluma i od toga ostvaruju prihode“, kaže Čandić.
On naglašava da je na početku proizvodnje najvažnije pravilno pripremiti zemljište i obaviti dezinfekciju plastenika.
„Zemljište i prostor treba dezinfikovati, što se može uraditi krečom, hlorom ili posebnim sredstvima koja se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama. Takođe je važno redovno provjetravanje plastenika i korištenje kvalitetnog rasada“, ističe Čandić.
Dodaje da bi proizvođači, posebno oni koji plastenike koriste za vlastite potrebe, trebali smanjiti upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu bilja.
„U mnogim slučajevima upotreba pesticida nije potrebna. Ako se plastenik pravilno provjetrava i ako su biljke zdrave, problemi s bolestima i štetočinama su znatno manji“, navodi on.
Kada je riječ o štetočinama, Čandić ističe da postoje i jednostavna prirodna rješenja.
„Puževi se mogu suzbiti jednostavnim klopkama, dok se protiv pojedinih insekata plastenici mogu zaštititi postavljanjem mreža na otvore za provjetravanje“, kaže Čandić.
Ističe i da visoke temperature tokom ljeta mogu izazvati probleme u plastenicima, zbog čega je važno obezbijediti zasjenjivanje i pravilnu ventilaciju kako bi se sačuvala vlaga i spriječila oštećenja biljaka.
U Čeliću u toku priprema plasteničkih jagoda za sezonu
Proizvođač jagoda Mehdin Ibrišimović iz Čelića kod Brčkog kaže da su u plastenicima trenutno u toku pripremni radovi za novu sezonu.
„Sada se uklanja staro lišće koje je ostalo od jeseni kako bi biljka mogla razviti nove listove i cvjetne grane“, objašnjava Ibrišimović.
Prema njegovim riječima, novi listovi pojavljuju se već nakon sedmicu dana, a cvjetanje počinje ubrzo nakon toga.
„Ako vremenske prilike budu povoljne, berba jagoda mogla bi početi krajem aprila ili nešto ranije“, kaže on.
Ibrišimović ističe da plastenička proizvodnja omogućava stabilnije uslove uzgoja jer biljke nisu izložene kiši, rosi i drugim vremenskim nepogodama.
„U plasteniku su uslovi kontrolisani, biljke dobijaju vodu i prihranu kroz sistem kap po kap, pa su plodovi često zdraviji i kvalitetniji“, dodaje on.
Na njegovom imanju jagode se uzgajaju na više od osam duluma, a u sezoni berbe angažuje se i dodatna radna snaga.
„Uz dobar rad i organizaciju od ovog posla se može živjeti. Ja se proizvodnjom jagoda bavim cijeli život i zahvaljujući tome sam uspio obezbijediti egzistenciju za porodicu“, kaže Ibrišimović.
Dodaje da su troškovi proizvodnje sve veći zbog poskupljenja repromaterijala i goriva, ali da uz dobar prinos i organizovan plasman proizvodnja i dalje može biti isplativa.
Izvor: eBrčko
