Njemački parlament je o usvojio zakon o vojsci kojim je posle 14 godina od ukidanja, odobrio ponovno uvođenje vojnog roka.
Novi zakon ima za cilj da poveća broj pripadnika oružanih snaga Njemačke, Bundesvera i ispuni ciljeve NATO-a.
Ovo predstavlja značajnu promjenu u nemačkom pristupu vojsci i dolazi nakon inicijative kancelara Fridriha Merca da stvori najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi. Međutim, mnogi mladi Nijemci se ili protive novom zakonu ili su prema njemu skeptični.
Mladi će moći da se izjasne
Prema ovom zakonu, od januara 2026. godine svi osamnaestogodišnjaci u Njemačkoj će dobijati upitnik u kojem će se izjasniti da li su zainteresovani i spremni da se pridruže oružanim snagama. Popunjavanje formulara biće obavezno za muškarce, a dobrovoljno za žene.
Zakon koji je usvojen nakon više mjeseci žustre rasprave, uvodi dvostruki sistem: unosnija dobrovoljna služba trebalo bi da privuče mlade regrute, ali ako ne bude dovoljno prijavljenih, poslanici će po potrebi moći da aktiviraju obavezni poziv, prenosi Rojters.
To bi zahtjevalo posebno glasanje Bundestaga i moglo bi uključivati slučajni odabir ako bude više kandidata nego što je potrebno.
Ministarstvo odbrane će parlamentu dostavljati podatke o regrutaciji na svakih šest mjeseci.
Prijedlog zakona postavlja ambiciozne ciljeve proširenja Bundesvera, sa planom da broj aktivnih vojnika poraste sa trenutnih 183.000 na 260.000, uz najmanje 200.000 rezervista do 2035. godine.
Svi muškarci rođeni posle 1. januara 2008. biće podvrgnuti medicinskoj proceni, postepeno, u skladu sa raspoloživim kapacitetom.
Ciljevi u pogledu regrutacije u Francuskoj i Nemačkoj su slični. Bundesver se nada da će moći da regrutuje 20.000 dobrovoljaca već u prvoj godini, a zatim 40.000 godišnje od 2031. godine, što bi popunilo rezervni sastav. Francuska, sa svoje strane, želi da privuče 10.000 mladih do 2030. godine i 50.000 do 2035.
Najavljeni protesti u više gradova
Zbog ove odluke Bundestaga, u više njemačkih gradova su organizovani “štrajkovi u školama”, po modelu “petka za budućnost”, preuzetom iz pokreta za zaštitu klime.
Organizatori se protive onome što smatraju povratkom obavezne vojne službe, iako nacrt zakona koji je upućen Bundestagu predviđa, kao i u Francuskoj, samo dobrovoljni rok – bar u prvom trenutku.
Ipak, ovaj propis omogućava sprovođenje popisa cijele populacije koja je potencijalno podobna za služenje vojnog rok.
Protest je organizovan i ispred njemačkog parlamenta u Berlinu.
Rojters navodi da potez Njemačke prati širi evropski trend: Francuska, Italija i Belgija šire dobrovoljnu službu, dok nordijske i baltičke zemlje jačaju obaveznu službu kao “odgovor na ruski napad na Ukrajinu”.
Izvor: RT Balkan
