Iako su članovi Vijeća ministara BiH obavezni prisustvovati sjednicama domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, više od pola ih nije došlo ni na današnju zajedničku sjednicu oba doma, prvu u ovom mandatu iako je trebala biti treća, na kojoj bh. parlamentarci postavljaju pitanja, a članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine odgovaraju.
Došli su samo predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ministar pravde BiH Davor Bunoza, ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak i ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.
Parlamentarci su ipak postavili 30-ak pitanja i ministrima kojih nije bilo, tražeći pismeni odgovor.
Imenovanje ministra sigurnosti
Zastupnika DF-a Milana Dunovića zanimalo je zašto Krišto nije izvršila svoju zakonsku obavezu i imenovala ministra sigurnosti BiH na mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon ostavke Nenada Nešića još u januaru ove godine.
– Napominjem da političke koalicije koje su ranije potpisane i postojanje ili nepostojanje eventualne većine nisu propisane zakonom – dodao je Dunović.
Krišto je u odgovoru ustvrdila da je u potpunosti postupila u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara i izvršila svoju obavezu. Podsjetila je da je nakon razrješenja Nešića obavijestila stranke koje čine većinu (Trojka, SNSD, HDZ) da dostave kandidata, te da je od SNSD-a dobila prijedlog kandidata za ministra sigurnosti, a to je bio Goran Selak, kojeg je i imenovala i uputila u bh. Parlament na potvrdu. No Selak je odustao 17. marta, te je Krišto povukla odluku o imenovanju.
– Izvršila sam zakonsku obavezu, uz poštivanje koalicionog sporazuma. Nijedna od stranaka potpisnica formalno nije raskinula niti promijenila sporazum. Šta god vi mislili o procesu imenovanja, imenovanja i mene i ministara i zamjenika ministara su političke pozicije na koje se dolazi političkim prijedlogom i voljom stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Stoga je volja političke parlamentarne većine nužan preduvjet – dodala je Krišto.
Dunović je konstatovao da Krišto, dakle, nije provela proces propisan zakonom, te da je njemu kao opozicionom zastupniku uskraćeno pravo da se izjasni o kandidatu.
Krišto je između ostalog odgovorila da nikome ne bi bilo uskraćeno pravo da glasa kad odluka dođe.
– Moja je obaveza poštivati zakon, ali zakon se temelji na političkim osnovama. Ne može niko ako nije dio parlamentarne većine od mene tražiti odluku o imenovanju nekakvog ministra – dodala je Krišto, aludirajući na zahtjev Trojke i opozicije iz RS-a da Nebojša Vukanović bude imenovan za ministra sigurnosti.
Što sjedi ovdje Hasanović
Delegat Dženan Đonlagić (DF) postavio je pitanje po kojoj odluci i od kojeg datuma Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH vrši raspodjelu javnih prihoda iz indirektnih poreza s jedinstvenog računa trezora prema entitetima i Brčko distriktu.
Upozorio je da se koeficijenti za raspodjelu određuju kvartalno, ali da to nije učinjeno od trećeg kvartala 2023. pa je procjena da je zbog toga FBiH oštećena za blizu 74 miliona KM, a u korist RS-a. Zbog ovoga je FBiH u julu Sudu Bosne i Hercegovine podnijela tužbu protiv RS-a i UOUIO.
– Ovo pitanje zavređuje pažnju ministra finansija i trezora BiH (Srđana Amidžića), ali nažalost nemamo prisutnog ministra. Ima zamjenik ministra (Muhamed Hasanović) koji kaže da nije nadležan da da odgovor, onda ne znam ni što sjedi ovdje danas – prokomentirao je Đonlagić.
Slično pitanje postavio je i zastupnik SDP-a Albin Muslić.
Delegat Šefik Džaferović (SDA) ukazao je da postoji značajan debalans na štetu bošnjačkog naroda kada je u pitanju etnička struktura zaposlenih u institucijama BiH pa je pitao Krišto da li i šta Vijeće ministara BiH poduzima kako bi bili ispoštovali ustavni i zakonski principi etničke zastupljenosti u institucijama BiH.
Debalans na štetu Bošnjaka
Krišto je između ostalog odgovorila da se nacionalna pripadnost državnog službenika zasniva na dobrovoljnom izjašnjavanju.
– S nivoa Vijeća ministara činimo sve da poštujemo Ustav BiH, važeće zakonske propise, što je obaveza svake institucije – kazala je Krišto.
Džaferović je prokomentirao da odgovor nije potpun jer nije rečeno da li i šta Vijeće ministara poduzima da se ispoštuju ovi principi.
– Postoji debalans kada je u pitanju zastupljenost bošnjačkog naroda. To treba da bude na sramotu svih nas. Isto bih rekao da su drugi narodi u pitanju. Cijenim što ste kazali da činite, da vodite računa, ali to nije dovoljno. Hitno na Vijeće ministara trebate staviti ove podatke, rasppraviti i donijeti odluke da se debalans ispravi – dodao je Džaferović.
Delegat Zlatko Miletić pitao je Krišto hoće li podnijeti ostavku jer ona odgovara za Vijeće ministara kao kolektivni organ.
Ostavka Krišto
– Neću podnijeti ostavku. Naglasit ću da ću svoj posao raditi i obnašati odgovorno, profesionalno, u skladu s Ustavom i zakonima i ne vidim nijedan opravdani razlog osim pukog politikanstva za podnošenje ostavke – odgovorila je Krišto.
Zastupnik NES-a Jasmin Emrić kritizirao je listu prioritetnih projekata datih uz Reformsku agendu za Plan rasta ističuči da je situacija vrlo nepovoljna za Unsko-sanski, Tuzlanski, Sarajevski kanton, u cjelini za FBiH. Iznio je primjer Unske pruge, kazavši da je neprihvatljivo da je diskriminiran ovaj prioritetni željeznički koridor koji povezuje Evropu s Jadranom preko teritorija BiH.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović (Naprijed) je ponovo povukao pitanje rukovodećih državnih službenika koji su, kako je istakao, dužnosnici HDZ-a iako ne smiju biti. Pitao je Krišto smatra li da se na generalnog sekretara Roberta Vidovića i direktora Instituta za untelektualno vlasništvo Josipa Merdžu ne odnose zakoni jer su njeni saradnici i HDZ-ovi dužnosnici.
– Bez obzira na to šta bila intencija, generalni sekretar i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo su državni službenici na koje se odnose zakonski propisi iz nadležnosti institucija. Uvjerena sam da dosljedno provode zakonske propise – rekla je Krišto.
Pitanje u vezi s nacionalnom zastupljenosti Bošnjaka postavio je i delegat Džemal Smajić (SBiH) koji je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića htio pitati zašto je protivno Ustavu i zakonima BiH kojim je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama, glasao tako da je od 17 rukovodioca imenovano samo troje Bošnjaka.
– Ministar Konaković nije smio doći na sjednicu danas jer nema odgovore – prokomentirao je Smajić nedolazak Konakovića i ocijenio da im je “ostalo da oplakuju izgubljeno dostojanstvo”.
Počasne iskaznice OSA-e
Zastupnik HDZ-a Zdenko Ćosić interesirao se ko i kako može dobiti počasnu iskaznicu OSA-e jer su u septembru 2023. “mediji objavili kako je u Srbiji uhapšen jedan građanin BiH kod kojeg je pronađena počasna iskaznica OSA-e”.
– Je li takvim likovima zatraženo da je vrate, da im se oduzme nakon što se zateknu u kriminalnim poslovima ili je preduvjet da biste je dobili da morate biti neka vrsta kriminalca. Ako je ovo drugo, da znamo, pa da damo neke prijedloge agenciji. Ako nije, da nam objasni ta pravila – ironično je kazao Ćosić.
Odgovorila mu je Krišto da se počasne iskaznice mogu dodijeliti isključivo bivšim zaposlenicima OSA-e po uvjetima i na način propisan pravilnikom, da predstavljaju vid priznanja, da je svaka zloupotreba krivično djelo, te da postoje evidencije imatelja.
– Prema evidencijama, tri počasne značke i počasne iskaznice dodijeljene su osobama koje nisu ispunjavale uvjete, a daljnje postupanje je preuzelo Tužilaštvo BiH – napomenula je Krišto.
Kemala Ademovića (NiP), predsjedavajućeg Doma naroda, zanimalo je šta je Vijeće ministara BiH poduzelo ili će poduzeti kako bi BiH dobila na čuvanje arhivu sudova Haškog tribunala koji je pokrenuo mehanizme predaje dokumentacije zainteresiranim zemljama.
Ministar pravde Bunoza je istakao da se nisu obratili Arhivu BiH od kojeg su 3. novembra ove godine dobili odgovor da trenutno nemaju prostorne, kadrovske ni finansijske mogućnosti da se osigura kvalitetno preuzimanje građe. Bunoza je dodao da radi na izradi informacije za Vijeće ministara kako bi se odlučili za daljnje postupanje.
Nije mu bilo poznato da li je BiH kao država aplicirala za preuzimanje te dokumentacije navodeći da su dobili akt u kojem se traži da BiH vidi mogućnost za smještaj. Prema Ademovićevim informacijama, Srbija i Hrvatska su aplicirale.
Izvor: Argument.ba
