Brčanska bamija, prepoznatljiva po svojoj specifičnoj sorti i dugogodišnjoj tradiciji uzgoja, dobila je zaštitu geografskog porijekla na nivou Evropske unije. Ova oznaka potvrđuje jedinstven kvalitet i značaj bamije iz Brčko distrikta, ali lokalni proizvođači upozoravaju da bez veće podrške vlasti proizvodnja neće opstati.
Kako je istakao Savo Lukić, koordinator voćnog kluba u Brčko distriktu, situacija u proizvodnji bamije danas je znatno bolja nego prethodnih godina.
„Zahvaljujući proizvođačima bamije, dobili smo od Agencije za sigurnost hrane u Mostaru zaštitu evropskog porijekla. Trenutno trideset proizvođača aktivno učestvuje u ovom procesu, a dobijeni sertifikat najviše doprinosi afirmaciji Brčko distrikta“, rekao je Lukić.
On je dodao da je sadašnji podsticaj za proizvođače 220 maraka po dulumu, što smatra nedovoljnim s obzirom na značaj ove kulture i poteškoće u proizvodnji.
„Očekujemo da Vlada distrikta poveća podršku i omogući proširenje zasada. Trenutno imamo oko 110 hektara pod bamijom, ali zbog grada i vremenskih neprilika prinosi su ove godine bili slabiji“, pojasnio je Lukić.
Lukić naglašava da bi povećanje podsticaja i smanjenje troškova proizvodnje mogli privući više mladih da se bave ovom specifičnom poljoprivrednom granom.
„Bamiju ne gledamo samo kao tradicionalnu kulturu, već kao proizvod koji može donijeti ozbiljan profit budućim generacijama. Naš cilj je da se Brčko zadrži kao najveći proizvođač bamije na Balkanu“, istakao je.
Jedan od najiskusnijih proizvođača bamije u Brčkom, Ševko Karamović iz sela Palanka, već 34 godine uzgaja ovu kulturu. Ipak, kaže da su ovogodišnji prinosi prepolovljeni zbog nevremena i grada koji je uništio sadnice krajem juna.
„Nadam se da će se vlasti smilovati i pomoći nam. Nas proizvođača nema mnogo, ali bez podrške nećemo moći održati proizvodnju“, poručio je Karamović.
On objašnjava da je uzgoj bamije izuzetno težak i zahtijeva ručni rad od ranog jutra do kasne večeri.
„To je mukotrpan posao – sve se radi ručno, od branja do sušenja. Proizvodnja je neisplativa ako se radi bez pomoći. Mi stariji ćemo uskoro odustati ako se ništa ne promijeni“, upozorava Karamović.
Karamović napominje da se u Brčkom već decenijama uzgaja autohtona sorta bamije, za koju se vjeruje da potiče još iz osmanskog perioda.
„Ova naša bamija je jedinstvena u Evropi. Jedna žena iz našeg kraja nosila je uzorke u Ameriku na ispitivanje i utvrđeno je da ima čak 15–16 varijanti, ali mi je i dalje proizvodimo na tradicionalan način, iz vlastitog sjemena“, kaže on.
Cijena bamije na tržištu kreće se od 5,5 do 6,5 KM po kilogramu, ali proizvođači ističu da to nije dovoljno da bi se pokrili svi troškovi.
„Kad bi podsticaji bili barem 500 KM po dulumu, više ljudi bi se odlučilo za proizvodnju, a i mlađi bi se uključili“, smatra Karamović.
Iako je evropska zaštita porijekla važan korak u promociji brčanske bamije, proizvođači upozoravaju da bez konkretne podrške i sistemske pomoći ovaj vrijedni brend može nestati.
Brčko je danas najveći proizvođač bamije na Balkanu – ali da bi to i ostao, potrebna je ozbiljna poljoprivredna politika koja će prepoznati značaj ove jedinstvene kulture.
Izvor: ebrcko.net
