Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan prevencije samoubistava s ciljem podizanja svijesti u javnosti o sve većem problemu suicida među stanovništvom. Prema dobijenim podacima iz Policije Brčko distrikta BiH od početka ove godine na području Distrikta zabilježena su četiri slučaja samoubistava.
Za isti period prošle godine počinjeno je sedam samoubistava, dok su u 2023. godini bilo tri suicida, a što se tiče starosne strukture osoba koje su počinile samoubistva, ona obuhvata osobe rođene od 1938. pa sve do 2002. godine.
„Želim napomenuti da Policija Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, postupajući po ovakvim prijavama uz primjenu mjera i radnji svoje nadležnosti, utvrđuje sve činjenice i okolnosti kako bi se ustanovilo da li u konkretnom događaju ima elemenata nekog krivičnog djela“, kazala je Dževida Hukičević portparol Policije Brčko distrikta BiH.
Sabina Ahmičić Gušo, dipl. pedagog-psiholog, psihoterapeut kaže da suicid obično nije posljedica jednog jedinog povoda, već je u stvari kombinacija raznih faktora, psiholoških, socijalnih, bioloških, pri čemu u stvari dominira taj osjećaj beznađa i nemogućnosti da se pronađe izlaz iz trenutne patnje i iz trenutno teške situacije. Ona navodi da povodi mogu biti psihički poremećaj, teški emocionalni doživljaj, neuspjeli odnosi, raskid i gubitak voljene osobe, stresni životni događaj, traumatska iskustva poput nasilja, zlostavljanja, interpersonalni konflikti, hronični sukobi u porodici ili partnerstvu, impulsivnost i slabija kontrola ponašanja, gdje neke osobe mogu u trenutku jake emocionalne krize impulsivno posegnuti za suicidom.
„Preventivno djelovati možemo pomoću otvorene komunikacije, gdje mi u stvari razgovaramo sa osobom, slušamo bez osuđivanja i omogućujemo joj da iznese svoje emocije. Važno je da osoba ima socijalnu podršku, da jačamo osjećaj pripadnosti kroz porodicu, prijatelje, zajednicu. Važna je psihološka edukacija, da razvijamo svijest o mentalnom zdravlju, da prepoznajemo simptome i važnost traženja pomoći. Rano prepoznavanje i stručna pomoć je ključno, jer osobu ohrabrujemo da na vrijeme potraži i stručnu pomoć. Kroz tu stručnu pomoć se radi na otpornosti i vještinama suočavanja, gdje se uče tehnike za smanjenje stresa, jačanje samopouzdanja i rješavanje problema”, kazala je Ahmičić Gušo.
Ona navodi da se, ukoliko se dobro poznaje određena osoba, mogu primijetiti sitne promjene u njenom raspoloženju, kao što su dugotrajna tuga, razdražljivost i bezvoljnost. Ta osoba se povlači iz društva, izbjegava druženja, porodicu i aktivnosti koje su joj ranije donosile zadovoljstvo. Javljaju se promjene u ponašanju, problemi sa spavanjem, problemi sa apetitom, pad uspjeha u školi ili na poslu, kao i gubitak interesa za ono za šta je ranije bila zainteresovana. Ona može govoriti negativno o sebi, izražavati osjećaje bezvrijednosti, krivice i besmisla. Mogu se pojaviti rizična ponašanja, zloupotreba alkohola i droga, impulsivno samopovređivanje, a na kraju i oni otvoreni signali u kojima osoba govori o smrti, želji da nestane ili da sve završi.
“Najvažnije je ostati smiren i pristupačan. Znači, niti negirati, niti umanjivati osjećaj osobe, već pokazati u stvari razumijevanje, aktivno slušati, pružiti podršku, pitati o namjerama, ne ostavljati osobu samu u kriznom trenutku. Ako postoji neka srednja opasnost, ostati uz nju, uključiti članove porodice, hitne službe, ukloniti mogućnost sredstava za samopovređivanje i ohrabriti, u stvari pomoći osobi u traženju stručne i adekvatne pomoći”, poručila je Ahmičić Gušo.
Svjetski dan prevencije samoubistava obilježava se svake godine 10. septembra, a obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i Svjetske zdravstvene organizacije.
Izvor: radiobrcko.ba
