Poštovani predsjedniče Vlade Viškoviću,
Poštovani gradonačelniče Miliću,
Skrenuta mi je pažnja na činjenicu da je Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske nedavno izvršio kupovinu zgrade u Brčko Distriktu. Dok čekam više informacija o ovom pitanju, dozvolite mi da vas podsjetim da je vršenje entitetskih nadležnosti unutar Distrikta jasno regulisano Konačnom odlukom od 5. marta 1999. godine, koja, između ostalog, propisuje da „entiteti ipak neće imati nikakvih ovlašćenja unutar granica Distrikta, kojim će upravljati unitarna vlada.” (I.11)
Ova odredba dodatno je pojačana Statutom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koji u članu 1 utvrđuje osnovni princip da će entiteti u okviru Distrikta vršiti samo one funkcije i ovlašćenja koja su im povjerena ovim Statutom, onako kako je bilo propisano u trenutku njegovog stupanja na snagu.
Nadalje, vlasti Distrikta neće dodijeliti niti delegirati nijednom entitetu bilo koju nadležnost ili funkciju vlade koja nije posebno dodijeljena ili delegirana ovim Statutom, onako kako je bilo propisano u trenutku njegovog stupanja na snagu.
U skladu s ovim okvirom, član 9 Statuta dalje propisuje da Distrikt može sklapati sporazume o saradnji s entitetima radi olakšavanja vršenja svojih funkcija i ovlašćenja, u skladu sa Statutom i zakonima, pod uslovom da takvi sporazumi podjednako koriste svim stanovnicima Distrikta. Pored toga, utvrđeno je da entitet ili opština mogu uspostaviti ili upravljati tijelima ili uredima na teritoriji Distrikta isključivo uz saglasnost Vlade Distrikta, kako je definisano u članu 45(1), putem glasanja njenih članova, tj. gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, glavnog koordinatora Vlade i šefova odjela. Uslovi za to propisani su zakonima Distrikta.
Osim toga, član 79. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine predviđa, između ostalog, da se objekat izgrađen uz postojanje prava građenja smatra dijelom tog prava i prenosi se i opterećuje zajedno s njim. Suprotne odredbe ugovora su ništavne. Ova odredba dalje utvrđuje da, u slučaju prodaje prava građenja sa ili bez izgrađenog objekta, vlasnik zemljišta na kojem je to pravo uspostavljeno ima pravo preče kupovine. Sudeći po izvodima iz zemljišnih knjiga, postoje indicije da to pravo pripada Distriktu, a nema podataka da je ovo pravo ikada bilo ponuđeno Distriktu.
Nadalje, Zakon o javnoj imovini u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (članovi 14, 22 i 23) ne reguliše indirektno sticanje javne imovine u Distriktu, međutim, reguliše svrhu takvog sticanja i jasno utvrđuje da entitet može potencijalno privremeno steći imovinu u Distriktu bez naknade, uz prethodnu saglasnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u svrhu obavljanja djelatnosti vezanih za obrazovanje i stanovanje posebnih kategorija građana.
Nakon prestanka obrazovne djelatnosti, entitet-korisnik dužan je da vrati imovinu Distriktu, ili, u potonjem slučaju, da prenese svoja prava na stanare za koje je zgrada izgrađena.
Na osnovu navedenog, čini se da je potrebno izvršiti detaljniji uvid u vezi s potencijalnim problemima koji se tiču samog sticanja imovine u Distriktu, s obzirom na to da namjera zakonodavstva Distrikta nikada nije bila da dozvoli vlastima entiteta Bosne i Hercegovine da kupuju nekretnine u Distriktu, osim u izuzetnim slučajevima za privremeno korišćenje. Takođe je potrebno razmotriti svrhu takvog sticanja, uzimajući u obzir zakonski ograničene mogućnosti obavljanja djelatnosti u Distriktu od strane entiteta.
Konačno, pored gore navedenih tačaka, naziv pomenute zgrade – „Srpska kuća” – ne doprinosi podršci funkcionisanju institucija Distrikta, koje bi trebale odražavati njegov multietnički i multikulturalni sastav.
Nastaviću da pratim ovo pitanje i biće mi drago da dobijem više informacija o kupovini ovog objekta i sličnim planovima u Brčko distriktu.
Molim vas da primite izraze mog najdubljeg poštovanja.
S poštovanjem,
Louis J. Crishock
Supervizor za Brčko Distrikt
Prvi zamjenik visokog predstavnika
Izvor: brcanski-forum.com
