Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama i označava seobu Muhammeda, a. s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Dogodila se 622. godine po Isau, a. s. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu a, također, i u velikom broju hadisa Božijega Poslanika, a. s.
Hidžra, seoba muslimana iz Mekke u Medinu, nije tek jedan u nizu važnih historijskih događaja. Hidžra je simbol zrelosti i samosvijesti muslimana. Hidžrom muslimani stječu znanje o važnosti iskrene namjere, svijest o nužnosti stalnog kretanja naprijed u ime Boga i podsjećanje o neminovnosti ulaganja truda kako bi sačuvali i dosegli dobra ovoga i budućega svijeta. Hidžra je organizirani bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da se protiv nepravde i obespravljenosti nije dovoljno boriti samo pomoću pobožnosti.
Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a. s., iz Mekke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila opterećena uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.
Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Mekki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana.
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, nova hidžretska godina nastupa s akšam-namazom u srijedu, 25. juna 2025. godine.
Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, povodom obilježavanja Nove hidžretske 1447. godine, održat će se u Gazi Husrev-begovoj džamiji, u srijedu, 25. juna 2025. godine, prije akšam-namaza.
Svečanost će početi u 19.30 sati. Vaz će kazivati zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, saopćila je Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
(MINA)
