Evropske i azijske zemlje treba da formiraju “pozitivni novi savez” zasnovan na zajedničkim principima, sigurnosti, odbrani i trgovini, daleko od sukobljenih supersila SAD-a i Kine, poručio je Emmanuel Macron.
Govoreći na sigurnosnom forumu Shangri-La u Singapuru u petak, predsjednik Francuske rekao je da je podjela između SAD-a i Kine trenutno najveća prijetnja u svijetu, ali je također upozorio i na prijetnje koje dolaze iz Rusije i Sjeverne Koreje. Istakao je da je od ključne važnosti da savezničke zemlje djeluju zajedno kako bi zadržale kredibilitet pred agresorima.
Nove metode saradnje u vremenu krize
“Živimo u vremenu krize i potrebni su nam novi načini saradnje,” rekao je Macron u uvodnom govoru. “Naš ključni izazov je kako očuvati mir, stabilnost i prosperitet u ovom okruženju.
“Imamo izazov koji predstavljaju revizionističke zemlje koje žele da nametnu — pod izgovorom sfera uticaja — sfere prisile. Zemlje koje žele da kontrolišu teritorije, od rubova Evrope do arhipelaga u Južnom kineskom moru… koje žele prisvojiti resurse, bilo da se radi o ribolovu ili mineralima, i istisnuti druge radi vlastite koristi.”
Protiv binarne podjele svijeta
Macron je upozorio protiv “podjele između dvije supersile i naredbe ostalima da moraju izabrati stranu”. Istakao je: “Ako to uradimo, uništavamo globalni poredak… sve institucije koje su stvorene nakon Drugog svjetskog rata da očuvaju mir.”
Naglasio je da je Francuska bila i ostaje prijatelj i saveznik SAD-a, ali da ne želi biti zavisna, niti da trpi posljedice “odluka jednog čovjeka”.
“Živimo u vremenu erozije dugogodišnjih saveza,” rekao je Macron. “Osjećaj da to savezništvo više nije neupitno uvodi novu nestabilnost. Vidimo to svaki dan.”
Evropa treba da preuzme veću odgovornost
Ipak, dodao je da je zahtjev Trumpove administracije da druge zemlje preuzmu veći teret “pravedan” i da “Evropljani moraju mnogo više raditi za sebe”.
Među prisutnima u publici tokom Macronovog govora bio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth, koji je u martu nazvao Evropu “patetičnom” i “parazitskom” u Signal chatu sa drugim Trumpovim zvaničnicima, što je kasnije procurilo u javnost.
Upozorenje o Gazi i Ukrajini
Macron je također upozorio da neuspjesi Evrope i SAD-a da okončaju rat u Ukrajini, kao i dvostruki standardi u vezi s Gazom — gdje je Izrael dobio “slobodan prolaz” — mogu uništiti preostali kredibilitet Zapada.
“Ono što je na kocki jeste globalni poredak, i naš kredibilitet da taj poredak zaštitimo,” rekao je Macron.
Njegov govor je dodatno pojačao izjave koje je ranije dao istog dana, pozivajući evropske zemlje da “učvrste svoj kolektivni stav” prema Izraelu ukoliko se ne poboljša humanitarna situacija u Gazi, gdje UN tvrdi da je cijela populacija u riziku od gladi.
Izrael je optužio Macrona da vodi “krstaški rat protiv jevrejske države”. Ministar odbrane Israel Katz izjavio je da će Izrael nastaviti graditi “jevrejsku izraelsku državu” na okupiranoj Zapadnoj obali, što je, kako je rekao, “jasna poruka Macronu i njegovim saradnicima”.
Kontekst konferencije Shangri-La
Shangri-La dijalog okuplja visoke zvaničnike vlada i vojski iz cijelog svijeta na trodnevne govore, stručne panele i zatvorene diskusije. Hegseth je zakazan za obraćanje u subotu.
Historijski gledano, konferencija je često bila mjesto značajnih bilateralnih sastanaka, uključujući prošlogodišnji susret između tadašnjeg američkog ministra odbrane Lloyda Austina i kineskog kolege Donga Juna. Međutim, ove godine Kina je poslala samo jednog delegata, s Nacionalnog odbrambenog univerziteta Narodnooslobodilačke armije. Ovo je prvi put od 2019. da Kina nije poslala svog ministra odbrane.
Odnosi između Kine i SAD-a ponovno su se pogoršali otkako je Trump preuzeo dužnost početkom godine, a mnogi vojni kanali komunikacije su suspendovani.
Analize i kineska pozicija
Neki analitičari smatraju da je izostanak Donga propuštena prilika za Kinu, koja je mogla iskoristiti konferenciju da ojača veze s državama koje su možda skeptične prema SAD-u. Drugi, pak, navode da je Kina na prethodnim konferencijama bila izložena stalnoj kritici.
Zhou Bo, penzionisani visoki oficir kineske vojske koji prisustvuje konferenciji, rekao je za Guardian da izostanak ministra nije neuobičajen, jer je Kina u prošlosti slala ministra odbrane samo pet puta.
Zhou je rekao da ne zna zašto je delegacija ove godine manja, ali je odbacio glasine da je ministar uključen u korupcijsku istragu, navodeći da je Dong na putovanju u inostranstvu.
“Hoće li se svijet značajno promijeniti zato što kineski ministar odbrane nije došao? Ili zar ne postoje i druge prilike za Kinu da izrazi svoje stavove? Naravno da postoje,” zaključio je.
Izvor: argument.ba
