Jedini politički subjekt koji u nepune četiri godine mandata, barem verbalno nije priznao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta je SNSD Milorada Dodika. Danas, osim Dodika u otvorenom negiranju visokog predstavnika je i HDZ predvođen Draganom Čovićem.
Mada je Čović donedavno prihvatao odluke visokog predstavnika, koje su mu u znatnoj mjeri išle u prilog, posebno ona u izbornoj noći 2022. godine, a nije mu bilo sporno ni nametanje kojim je blokiran glas potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka, nakon čega je formirana Vlada FBiH. No, Čovićeve poruke posljednjih dana idu u pravcu potpunog negiranja uloge OHR-a.
Prije desetak dana Čović je otvoreno poručio kako ne vidi da je Schmidta iko imenovao, misleći da ne postoji odluka Vijeća sigurnosti UN-a. To je ujedno ključni argument Dodika i SNSD-a protiv Schmidta. Takva izjava nije ništa drugo no negiranje visokog predstavnika, iako su određeni nivoi vlasti, ali i zakoni u međuvremenu uspostavljeni nakon intervencije čelnika OHR-a.
Čović neminovno ulazi u otvoreni okršaj s bilo kakvim međunarodnim uplivom, stajući na stranu osumnjičenog Dodika, koji je u višemjesečnom napadu na državu i državne institucije.
A da Čovićeve poruke o Schmidtu i odbacivanje bilo kakve mogućnosti za novim nametanjima nisu slučajnost potvrđuju poruke koje dolaze iz vana, a koje su odraz političkih zahtjeva HDZ-a i Čovića. Najdetaljnije je to opisao Max Primorac, bivši američki diplomat hercegovačkog porijekla blizak Donaldu Trumpu. On je u autorskom tekstu prije tri dana otvoreno kritikovao međunarodnu zajednicu i njihovu politiku prema BiH, nazivajući je propalom.
U centru njegovih napada nalazi se Ured visokog predstavnika (OHR), koji naziva “suverenom bez odgovornosti”, ističući da su visoki predstavnici “nametnuli više od 900 odluka, od izbora državnih simbola, preko ekonomske politike, do reforme pravosuđa i ustava”.
Posebno problematizira ulogu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH: “Tri od devet mjesta u Ustavnom sudu rezervisana su za strane sudije (trenutno iz Albanije, Njemačke i Švicarske) koji često presuđuju u korist centralizacije moći u Sarajevu, gdje bošnjačka muslimanska većina kontroliše većinu federalnih institucija”.
Time, tvrdi on, “Bosna i Hercegovina ne uživa nikakav nacionalni suverenitet”.
Ovakve poruke su izuzetno indikativne u jeku aktuelne političke krize, gdje stranke Trojke iz Sarajeva i opozicije iz entiteta Republika Srpska prizivaju Schmidtovu pomoć u deblokadi procesa. I dok iz Sarajeva dolaze glasovi koji pozivaju pomoć, HDZ se otvorenim stavljanjem na stranu SNSD-a deklarisao kao protivnik Schmidta naglašavajući teze o potrebi formiranja tri federalne jedinice, odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH te gašenju OHR-a.
Nadolazeća sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira 3. juna mogla bi otkriti budući pravac uloge međunarodne zajednice u BiH te na čistac izvesti svačiju politiku.
Izvor: klix.ba
