Nakon što su srbijanske vlasti iznijele tvrdnju o postojanju francusko-njemačkog non-papera koji se tiče krize u Bosni i Hercegovini, javni servis FBiH je objavio dokument za koji se navodi da je sadržaj non-papera.
Dokument koji je objavljen je datiran na 12. maj 2025. godine i nije dato više informacija o autorima dokumenta. Kao cilj je navedeno da se olakšati diskusija o odgovoru Evropske unije napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine koji je počinila Republika Srpska.
“Trenutna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od Općeg okvirnog sporazuma za mir Dayton-Paris. Tokom proteklih sedmica, radnje i pravni procesi unutar RS-a nakon prvostepenske presude protiv predsjednika RS-a Dodika 26. februara 2025. otvoreno su napali ustavni poredak BiH. Naime: Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH od 26. februara 2025; Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS od 27. februara 2025; Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) od 27. februara 2025; Izmjene i dopune Krivičnog zakona RS od 27. februara 2025; Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od 27. februara 2025.: Nacrt Ustava RS od 13. marta 2025.; Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS od 13. marta 2025”, navodi se.
Cilj dokumenta
U rubrici – cilj je navedeno da je lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize i dalje ključna i da lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom, te da vanjski utjecaj treba ograničiti.
“Cilj Evropske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obaveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelje Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, te budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije”, navodi se.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja.
Ističe da će trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine za napredak u procesu pristupanja EU.
Sljedeći koraci
U tekstu su navedene akcije koje bi trebale biti dio alata Evropske unije a one uključuju: finansijski pritisak, sankcije, upozorenje vezano za proširenje EU i kontakte s zvaničnicima RS-a.
U dijelu koji se tiče finansijskog dijela ističe se da bi svaki projekt koji direktno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao bi ostati obustavljen.
“Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dva obustavljena projekta. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS”, navodi se.
Predloženo je i da EU kontaktira druge finansijske institucije kao što je Svjetska banka i da da insistira da one zauzmu sličan pristup.
Za sankcije se navodi da kako ne postoji konsenzus na nivou EU, treba razmotriti nacionalne sankcije koje uključuju zabrane putovanja i individualne sankcije koje bi bile koordinisane među državama članicama.
Naglašena je potreba i da se podvuče kako su akcije RS-a u suprotnosti s evropskim putem Bosne i Hercegovine.
Za kontakte se navodi da svaki kontakt s Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem treba biti suspendovan.
“Kontakt EU-a i njenih država članica s dužnosnicima vlade RS-a ili SNSD-a trebale bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnjeg provođenja neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj informativni program trebao bi uključivati poruke o otvorenosti i spremnosti EU-a da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s opozicijom iz RS-a i civilnog društva”, navodi se u dokumentu.
Treba istaći, da je teško potvrditi vjerodostojnost dokumenata koji se nazivaju “non-paper”, te da sadržaj ovog non-papera ne odstupa puno u odnosu na dokument koji je bio u opticaju prije godinu i pol u kojem se također zalagalo za uvođenje sankcija.
Također, Francuska još uvijek nije uvela sankcije rukovodstvu RS-a, dok su to uradile Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija.
Izvor: klix.ba
