Nakon pauze od dvadeset i četiri godine, sredinom aprila ove godine iz štampe je izašao 150. broj Hikmeta – časopisa za islamske teme i kulturu.
Riječ hikmet trajno je privlačila pažnju mnogih znalaca, ne samo islamskog već i neislamskog intelektualnog i kulturnog obzorja, naglašava muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović u uvodniku ovog jubilarnog broja.
– U bogatoj semantičkoj širini, riječ hikmet nije samo mudrost darovana poslanicima i njihovim sljedbenicima kao vrhunaravna poruka i ispravno usmjerenje nego i: razboritost, znanje, filozofija, istinitost, pravednost, ispravnost… Vjerovatno je iz oduševljenja i otvorenosti za ovakva sadržajna značenja i htijenja da se hikmet/mudrost univerzalnog islamskog učenja još snažnije i odgovornije približi ovdašnjim ljudima nastala vrijedna i osebujna periodična publikacija istog imena, navodi muftija Fazlović.
Prvi broj lista Hikjmet izašao je 7. aprila 1929. godine. Pokrenut je i izlazio u Tuzli, gradu koji je i u to vrijeme bio stjecište vrijedne i ugledne uleme. Njegova orijentacija bila je izrazito tradicionalna, a u njegovim izdanjima su pisali autori koji su imali takva idejna usmjerenja. Sami urednici su ga nazivali sintagmama islamska revija i islamski magazin.
– Pokretač Hikjmeta, izdavač i glavni urednik bio je cijenjeni alim i autoritet u svome vremenu Ibrahim Hakki Čokić (umro 1948. g.), muftija u Tuzli, profesor u Behram-begovoj medresi i gimnaziji i uzorni pregalac. Uz njega, najaktivniji saradnici su bili još i Ahmed Lutfi Čokić (umro 1933. g.), Abdurahman Adil Čokić (umro 1954. g.), Mehmed Handžić (umro 1944. g.), Muhamed Zahirović (umro 1931. g.) i Husein Jahić (umro 1943. g.). U prvom periodu izlaženja štampana su 72 broja. Njegovo publiciranje je prestalo i posljednji broj je štampan 14. novembra 1936. godine. Taj prvi serijal Hikjmeta stekao je svoje vjerne čitaoce širom Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Objavljen je značajan broj tekstova na bosanskom jeziku iz širokog područja islamskih nauka, ponajprije akaida, tefsira, hadisa i povijesti islama. O važnosti i relevantnosti studija objavljenih na stranicama Hikmeta govori i učestalo pozivanje na njih i citiranje njihovih sadržaja od mnogih kasnijih autora, naglašava muftija.
Druga Hikmetova serija bila je malo dugovječnija (1993-2001) i izdato je pet brojeva više (ukupno 77).
– Druga serija pokrenuta je u novom historijskom kontekstu i potpuno drukčijim okolnostima. U uslovima teške Agresije i borbe za slobodu, novi Hikmet je nastao kao glas živih i hrabrih, kao svojevrsni progres učenosti u vremenu nimalo sklonom toj učenosti i iskonske želje da duh i mudrost nadjačaju nadiranje zločina i nasilne smrti. Opet su na njegovim stranicama objavljivani radovi ovdašnjih alima, ovoga puta u puno širem obuhvatu i tema i autora, ističe muftija Fazlović.
Ponovo su, nažalost, čitaoci informirani da list prestaje izlaziti. Ipak, dvadesetak i nešto godina kasnije, isti izdavač, Muftijstvo tuzlansko, donosi odluku o obnavljanju vjerske i prosvjetiteljske misije lista Hikmet.
– Tuzla, koja je duhovni, intelektualni, politički i ekonomski centar sjeveroistočne Bosne, danas je i alimsko središte i mjesto u kome već lijep niz godina, uz Muftijstvo, egzistira više važnih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Iz ovih ustanova, kao i iz svih naših medžlisa, dolazi glavni podsticaj i ohrabrenje s kojim Muftijstvo tuzlansko želi da u ovom vremenu ispuni dug prema svim ranijim pobornicima ideje oličene u instituciji lista Hikmet. Stoga je prirodan slijed događaja ponovno pokretanje Hikmeta i pokušaj da se učenja naše uzvišene vjere, ali i brojne druge teme, izraze današnjim jezikom te posredstvom i ovog medija, ako Bog da, plodonosnije dovode u kontekst aktuelnog vremena i našeg životnog prostora, naglašava muftija Fazlović.
Tehnička obilježja su unekoliko drukčija i posigurno unaprijeđena, podcrtava muftija tuzlanski, ali temeljna orijentacija lista prati njegove ranije periode i nastavlja bogatu tradiciju.
– Dok se polahko približavamo stogodišnjici te Hikmetove tradicije, svjesni smo njegovog značaja i u ranijoj i u kasnijoj prošlosti, kao i predispozicija koje bi danas, mjereno sasma ljudskim aršinima, bile dostatne za njegovo novo i trajnije opstojanje. Zahvalnost iskazujemo poštovanom reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću na njegovoj podršci, svim članovima Savjeta i Redakciji lista Hikmet. Naša najveća zahvalnost pripada Uzvišenom Allahu, Gospodaru svjetova, zaključne su riječi muftije Fazlovića.
U profilu časopisa će dominirati dvije, međusobno komplementarne dimenzije: jedna teorijska, apologetska, druga angažirana, društvena. Prva zasnovana na prosvjeti, obrazovanju, prezentaciji vjerskih istina, druga na polemici, pobijanju krivih predstava o islamu, borbi za islamske vrijednosti na širem društvenom planu.
U 150. broju Hikmeta autori tekstova su Enes, Karić, Vahid Fazlović, Sead Seljubac, Ahmed Mrahorović, Mustafa Gobeljić, Ahmed Hatunić, ‘Ādil Ṣadiq, Mustafa Muharemović, Azra Hasanović i Amina Đulović. Glavni urednik je Sead Seljubac, a izvršni urednik Admir Muratović. U podršku Savjet časopisa, novi broj je pripremila vrijedna redakcija i saradnici.
Pored printanog izdanja, Hikmet će u ovom novom periodu imati i online izdanje na stranici hikmet.ba.
Izvor: medzlisbrcko.ba
