Više od decenije, Zapad se ponovo suprotstavljao Istoku u onome što je široko nazvano novim hladnim ratom. Ali s predsjednikom Trumpom ponovo na funkciji, Amerika ostavlja dojam da bi mogla promijeniti strane.
Čak i dok su američki i ruski pregovarači u utorak prvi put nakon skoro tri godine od Moskvinog potpunog napada na Ukrajinu sjeli za pregovarački sto, gospodin Trump je dao znak da je spreman napustiti saveznike Amerike kako bi sklopio savez s predsjednikom Vladimirom V. Putinom iz Rusije.
Što se tiče Trumpa, Rusija nije odgovorna za rat koji je devastirao njenog susjeda. Umjesto toga, on sugeriše da je Ukrajina kriva za rusku invaziju na nju. Slušati Trumpa kako u utorak govori s novinarima o sukobu značilo je čuti verziju stvarnosti koja bi bila neprepoznatljiva na terenu u Ukrajini i koja sigurno nikada ne bi bila izgovorena od strane bilo kojeg drugog američkog predsjednika iz bilo koje stranke, piše New York Times.
Prema Trumpovoj verziji, ukrajinski lideri su krivi za rat jer nisu pristali na predaju teritorije i, stoga, sugerisao je, oni ne zaslužuju mjesto za pregovaračkim stolom za mirovne pregovore koje je upravo započeo s gospodinom Putinom. “Nikada to niste trebali započeti”, rekao je Trump, misleći na ukrajinske lidere koji, u stvarnosti, nisu započeli rat. “Mogli ste postići dogovor”.
Govoreći na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, nastavio je: “Imate rukovodstvo koje je dopustilo da rat traje, a koji se nikada nije trebao ni dogoditi”. Nasuprot tome, gospodin Trump nije izgovorio ni jednu riječ osude za Putina ili Rusiju, koja je prvo napala Ukrajinu 2014. godine, vodila niskointenzivni rat protiv nje tokom sve četiri godine Trumpovog prvog mandata, a zatim 2022. godine izvršila invaziju s ciljem preuzimanja cijele zemlje.
Trump je u procesu izvođenja jednog od najzapanjujućih obrata u američkoj vanjskoj politici u generacijama – potpunog zaokreta koji će natjerati prijatelje i neprijatelje da se suštinski prilagode. Od kraja Drugog svjetskog rata, duga povorka američkih predsjednika je prvo vidjela Sovjetski Savez, a zatim, nakon kratkog i iluzornog interregnuma, njegovog nasljednika Rusiju, kao silu od koje se treba čuvati, u najmanju ruku. Trump, međutim, daje sve znakove da je vidi kao partnera u budućim zajedničkim projektima.
Kraj izolacije Putina
On jasno stavlja do znanja da su Sjedinjene Države završile s izolacijom Putina zbog njegove ničim izazvane agresije na slabijeg susjeda i pokolja stotina hiljada ljudi. Umjesto toga, Trump, koji je uvijek gajio zbunjujuću naklonost prema Putinu, želi ponovo primiti Rusiju u međunarodni klub i učiniti je jednim od glavnih američkih prijatelja.
“To je sramotan preokret 80 godina američke vanjske politike”, rekla je Kori Schake, direktorica studija vanjske i odbrambene politike u American Enterprise Instituteu i bivša savjetnica za nacionalnu sigurnost predsjednika Georgea W. Busha.
“Tokom Hladnog rata, SAD su odbijale da priznaju sovjetsko osvajanje baltičkih država i to je davalo nadu ljudima koji su se borili za svoju slobodu”, nastavila je. “Sada legitimizujemo agresiju radi stvaranja sfera uticaja. Svaki američki predsjednik u posljednjih 80 godina bi se suprotstavio Trumpovoj izjavi”.
U Trumpovom krugu, ovaj zaokret je neophodna korekcija godina pogrešne politike. On i njegovi saveznici smatraju da je cijena odbrane Evrope previsoka, s obzirom na druge potrebe. Prema ovom stavu, postizanje nekog dogovora s Moskvom omogućilo bi Sjedinjenim Državama da vrate kući više vojnika ili preusmjere resurse nacionalne sigurnosti prema Kini, koju vide kao “najveću prijetnju”, kako je prošlog mjeseca rekao državni sekretar Marco Rubio.
Američki zaokret je svakako bio izražen protekle sedmice. Samo nekoliko dana nakon što je potpredsjednik JD Vance žestoko kritikovao evropske saveznike, rekavši da je “prijetnja iznutra” zabrinjavajuća više nego Rusija, Rubio se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem V. Lavrovom i govorio o “nevjerovatnim mogućnostima za partnerstvo s Rusima” ako bi se mogli riješiti rata u Ukrajini.
Izdaja Ukrajinaca
Nijedan ukrajinski lider nije bio u prostoriji tokom sastanka, održanog u Rijadu, Saudijska Arabija, a ni ostali Evropljani, iako je Rubio nakon sastanka nazvao nekoliko ministara vanjskih poslova da ih obavijesti. Umjesto toga, po svemu sudeći, ovo je bio sastanak dvije velike sile koje dijele zone uticaja, moderni Kongres u Beču ili Konferencija u Jalti.
Trump je dugo vidio Putina kao srodnika, snažnog i “vrlo lukavog” igrača čiji je pokušaj da natjera Ukrajinu na teritorijalne ustupke bio ništa manje nego “genijalan”. Putin je, prema Trumpovom mišljenju, neko vrijedan divljenja i poštovanja, za razliku od lidera tradicionalnih američkih saveznika poput Njemačke, Kanade ili Francuske, prema kojima pokazuje prezir.
Trump je proveo prvi mjesec svog drugog mandata uskraćujući podršku saveznicima – ne samo da ih je isključio iz tekućih pregovora o Ukrajini, već im je prijetio carinama, zahtijevao povećanje njihovih vojnih izdataka i postavljao teritorijalne zahtjeve. Njegov milijarder-pokrovitelj Elon Musk javno je podržao krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku.
“Za sada, Evropljani ovo vide kao Trumpovu normalizaciju odnosa s Rusijom dok svoje saveznike, Evropljane, tretira kao nepouzdane”, rekao je Ian Bremmer, predsjednik Eurasia Groupa. “Podrška AfD-u, za koji njemački lideri smatraju da je neo-nacistička stranka, čini da Trump izgleda kao protivnik najveće evropske ekonomije. To je izuzetna promjena”.
Trump je obećao tokom kampanje da može okončati rat u Ukrajini za 24 sata, što nije uspio, i zapravo je rekao da će donijeti mir Ukrajini čak i prije svoje inauguracije, što također nije uspio. Nakon gotovo 90-minutnog telefonskog razgovora s Putinom prošle sedmice, Trump je dodijelio Rubiju i još dvojici savjetnika, Michaelu Waltzu i Steveu Witkoffu, zadatak da nastave pregovore.
U Trumpovim komentarima nije bilo osude za Rusiju, samo krivica za Ukrajinu. “Rusija želi nešto učiniti”, rekao je. “Žele zaustaviti divljačko barbarstvo”.
Evropa se sada suočava s realnošću da njen glavni saveznik u novom hladnom ratu više ne vidi sebe tako.
“Izjave koje su među najsramotnijima koje je neki predsjednik dao za mog života”, napisao je Ian Bond iz Centra za evropske reforme u Londonu. “Trump staje na stranu agresora, kriveći žrtvu. U Kremlju sigurno skaču od radosti”.
Izvor: klix.ba
