Historijski pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o mogućem okončanju rata u Ukrajini započeli su iza zatvorenih vrata u Rijadu.
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predvode delegacije koje se sastaju u saudijskoj prijestolnici bez prisustva ukrajinskih i evropskih predstavnika.
Uz Rubija, američku stranu predstavljaju i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz te specijalni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff. Na ruskoj strani prisutni su visoki politički, obavještajni i ekonomski dužnosnici, uključujući Kirilla Dmitrieva, šefa ruskog suverenog investicijskog fonda, koji je odigrao ključnu ulogu u nedavnom dogovoru o oslobađanju američkih zatvorenika iz Rusije.
Lavrov je izjavio da je cilj ovih pregovora okončati “nenormalni period” u odnosima između ove dvije “velike sile”. Očekuje se da bi razgovori mogli postaviti temelje za eventualni sastanak između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Evropa uznemirena zbog isključivanja iz pregovora
Evropski lideri, zatečeni odlukom SAD-a da ih isključe iz pregovora, održali su vanredni samit u Parizu kako bi dogovorili zajedničku strategiju prema Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Evropu na jedinstvo u vojnoj i vanjskoj politici, upozoravajući da se era garantovane američke podrške bliži kraju.
Analitičari upozoravaju da će evropska i ukrajinska strana morati pregovarati pod uvjetima koje diktiraju SAD i Rusija. Matthew Schmidt, profesor nacionalne sigurnosti sa Univerziteta u New Havenu, istakao je da ovo postavlja pitanje ko bi mogao biti prihvaćen kao potencijalni mirovni posrednik od strane NATO-a i Rusije.
Michael Bociurkiw, bivši glasnogovornik Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE), smatra da Ukrajina trenutno ima “vrlo malo pregovaračkih aduta” te da zavisi od američke obavještajne podrške u ratu. On također navodi da administracija predsjednika Trumpa traži “izuzetno visoku cijenu” za sigurnosne garancije Ukrajini, uključujući pristup rijetkim mineralima u toj zemlji, čija se vrijednost procjenjuje na milijarde dolara.
Sam predsjednik Trump nedavno je izjavio za Fox News da Ukrajina posjeduje “izuzetno vrijedne resurse u pogledu rijetkih minerala, nafte i plina” te da SAD mora osigurati povrat svojih ulaganja.
Perspektive i mogući ishodi
Historijski razgovori u Rijadu mogli bi odrediti budućnost Ukrajine, ali i odnose između SAD-a i Rusije. Iako je Ukrajina jasno poručila da neće prihvatiti dogovor koji se zaključi bez njenog prisustva, realnost na terenu sugeriše da će odluke donesene u Rijadu imati presudan utjecaj na daljnji tok rata i sigurnost Evrope.
Evropski lideri naglasili su potrebu za većim ulaganjima u obranu te insistiraju na tješnjoj saradnji s Washingtonom u pogledu bilo kakvog dogovora. “Evropa će morati dati doprinos u osiguravanju svakog postignutog sporazuma, a saradnja sa Amerikancima je ključna,” poručio je nizozemski premijer Dick Schoof.
Izvor: klix.ba
