Novi članak u The Wall Street Journalu baca svjetlo na to kako se arapske države koje su nekada gledale na finansijsku pomoć kao na polugu palestinske državnosti sada bore kako bi spriječile prisilno raseljavanje stanovnika Gaze, strahujući od nestabilnosti u bilo kojoj naciji koja je pod pritiskom da ih prihvati.
Egipat je pokrenuo intenzivan diplomatski pritisak na prikupljanju potpore za inicijativu koju predvode Arapi za obnovu Pojasa Gaze, dajući prednost praktičnim rješenjima ispred političkih zabrinutosti u nastojanju da se suprotstavi nadaleko nepopularnom planu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Trumpov prijedlog, da SAD “preuzmu kontrolu nad Gazom, ponovno je razviju kao međunarodno odredište i presele palestinske stanovnike”, preokrenuo je regionalnu dinamiku koja okružuje 16-mjesečni izraelski rat na Pojasu.
Za Egipat su ulozi posebno visoki, navodi se u članku. Trump je više puta predložio slanje stanovnika Gaze u Egipat, unatoč čvrstom protivljenju Kaira. Na pitanje gdje bi Palestinci otišli, Trump je odgovorio: “Vjerujem da ćemo imati parcelu zemlje u Egiptu”.
Egipatski prijedlog, izvijestio je The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem, ima za cilj zadržati Palestince u Gazi i uspostaviti tehnokratsku upravu sastavljenu iz enklave. Za sigurnost bi bili zaduženi Palestinci koje su obučavale arapske snage. Kairo također traži obaveze finansiranja od regionalnih partnera i planira ugostiti donatorsku konferenciju.
Proces obnove, za koji se očekuje da će trajati do pet godina, provodit će se u fazama, počevši od obnove osnovnih usluga i pružanja hitnog smještaja.
Međutim, ključna pitanja ostaju, prema članku, “kako se Hamas može ukloniti s vlasti ili spriječiti da sabotira napore? Ko će se pridružiti sigurnosnim snagama i hoće li one biti sposobne nositi se s preostalim militantima? Ima li dovoljno sredstava za dugoročni projekt obnove i tko će ih osigurati? Hoće li se primirje održati?”
Posljednje pitanje ključno je za osiguravanje finansiranja od zaljevskih država, koje su oprezne da njihova ulaganja budu izgubljena zbog ponovnog rata, dodaje WSJ.
HA. Hellyer, stručnjak za sigurnost na Bliskom istoku pri Royal United Services Institute, rekao je kako ga citira WSJ da “za arapski svijet, prepoznavanje da Trump zapravo misli ono što govori u pogledu Gaze znači nužnost iznalaženja alternative za guranje naprijed.”
“Pitanje palestinske državnosti ostaje, ali to neće biti preduvjet za početak obnove”, kazao je Hellyer.
Kako bi ublažile sve veći pritisak da prihvate prisilno raseljene Palestince, neke su arapske države pristale primiti ljude iz humanitarnih razloga. Jordanski kralj Abdullah II nakon sastanka s Trumpom najavio je da će njegova zemlja prihvatiti 2.000 povrijeđene djece iz Gaze. Egipat je također primio ranjene Palestince, a u toku su rasprave da se studentima iz Gaze omogući nastavak studija u inozemstvu.
Trump je pozvao egipatskog predsjednika Abdela Fattaha el-Sisija u Bijelu kuću, ali egipatski dužnosnici kažu da posjeta nije zakazana. El-Sisi je i dalje oprezan u pogledu izgleda susreta s Trumpom usred pojačanih napetosti oko pitanja Gaze.
Egipat će 27. februara biti domaćin sastanka na vrhu arapskih čelnika na kojem će se raspravljati o onome što je nazvao “novim i opasnim razvojem događaja u palestinskom pitanju”.
“Postoji dobra prilika za arapske države da izađu sa svojim prijedlozima. Pitanje za Abdullaha, za Sisija, za U.A.E., za Saudijsku Arabiju, za sve zainteresovane države je da izađu s koordiniranim stavom o tome što će učiniti u Gazi”, rekao je David Schenker, bivši visoki dužnosnik State Departmenta za Bliski istok.
Trumpov plan naširoko je kritikovan kao nerealan, posebno zbog straha od trajnog raseljavanja Palestinaca. Neki su izrazili zabrinutost krši li to međunarodno pravo, s mogućim implikacijama etničkog čišćenja.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je Trumpov prijedlog kao “svježe razmišljanje”, a izraelski ministar sigurnosti naložio je vojsci izradu planova za vanredne situacije za “preseljenje Palestinaca”.
Jedna potencijalna nuspojava Trumpovog prijedloga, tvrde neki dužnosnici, jest da bi on mogao potaknuti arapske države na akciju, prema članku.
“Otvorena istina je da je Bliski istok predugo bio regija mjesta o kojima svi vole pričati, ali ne žele to činiti. Ako im se ne sviđa plan Donalda Trumpa, onda je vrijeme da ove zemlje u regiji istupe i ponude svoje rješenje”, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio
Trump, u međuvremenu, ostaje predan svojoj viziji. “Uzet ćemo to, držat ćemo ga, njegovat ćemo ga”, rekao je tokom sastanka s kraljem Abdullahom.
Izvor: klix.ba
