Evropski policajci uskoro bi mogli biti poslani u BiH, s obzirom na to da je konačno spreman sporazum između EU i BiH, čime bi se ova zemlja, posljednja među zemljama regiona od kojih je Brisel tražio ovakav sporazum, konačno uskladila s novom mirovnom politikom EU.
Pitanje migracija u EU je postalo najvažnije političko pitanje, a brojne vlade suočene su s velikim pritiskom javnosti da se smanje migracioni tokovi i ograniči broj ilegalnih migranata koji ulaze u EU.
Kako su nam rekli u Evropskoj komisiji, kada ovaj sporazum stupi na snagu, EU i BiH će organizovati zajedničke patrole u miješanom sastavu.
“To znači da će timovi za granice Frontexa biti angažovani u BiH, kako bi omogućili da Frontex pomogne BiH u menadžmentu migracionih tokova, predupređivanju ilegalne migracije i rješavanju prekograničnog kriminala”, rekli su oni za “Nezavisne”.
Da bi Frontex mogao da djeluje van EU, mora sklopiti sporazum s trećom zemljom, na čijoj teritoriji bi trebalo da se angažuje, što je u ovom slučaju BiH. Frontex je odlukom EU 2019. dobio ovlaštenje da može da djeluje van EU, a 2022. godine je Savjet EU odobrio Evropskoj komisiji da započne pregovore s pet zemalja regiona – Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.
Da bi ovaj sporazum s BiH stupio na snagu, moraju ga odobriti još organi BiH i Evropski parlament, s obzirom na to da je Savjet EU ovaj sporazum odobrio u ponedjeljak. Nakon što je u BiH usvojen i Zakon o kontroli granice, i ova prepreka je uklonjena.
EU je nedavno usvojila značajne reforme u svojoj politici migracija i azila. U maju 2024. Savjet EU dogovorio je reformu Zajedničkog evropskog sistema azila (CEAS), kojim je predviđeno da će se tražioci azila ubuduće provjeravati i registrovati na spoljnim granicama EU. Osobe koje imaju malo izgleda na zaštitu treba tamo da prođu kroz ubrzani postupak azila i, ako budu odbijene, biće vraćene direktno sa spoljnih granica. Osim toga, uveden je obavezan mehanizam solidarnosti kako bi se odgovornost pravednije raspodijelila među državama članicama.
Ova odredba otvoriće put zemljama EU, koje će moći sklapati sporazume sa svojim susjedima o eventualnom otvaranju kampova za smještaj izbjeglica, ako ne žele otvarati kampove na svojoj teritoriji, a susjedne zemlje žele da ponude smještaj. Primjer takvog sporazuma je sporazum između Italije i Albanije, gdje će italijanska vlada platiti Albaniji da smjesti azilante na svojoj teritoriji dok traje procedura obrade azila.
Nova evropska migraciona politika će koštati milijarde evra, a dio novca će dobiti i zemlje zapadnog Balkana za opremanje policijskih snaga, graničnih prelaza, modernizaciju kampova i nabavku opreme.
BiH i EU su 18. decembra prošle godine parafirale Sporazum s Frontexom, a u Ministarstvu bezbjednosti BiH su tada naglasili da se ovim sporazumom jača operativno partnerstvo između Frontexa i Granične policije BiH. Nakon uspostavljanja pune saradnje s Agencijom EU za saradnju u sprovođenju zakona koje se desilo prošle godine, ovo je posljednji korak ka usklađivanju BiH sa zahtjevima EU u pogledu sigurnosti granica.
Izvor: Nezavisne novine
