Osam kandidata, tri manje nego prije pet godina, natjecat će se na osmim izborima za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati u nedjelju, 29. prosinca.
To su aktualni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo, te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Njihova imena su na listi kandidata koju je u srijedu poslijepodne objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) potvrdivši tako da su u proteklih 12 dana za svoje kandidature uspjeli prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih biračkih potpisa.
Dražen Keleminec, kandidat Autohtone Hrvatske strane prava (A-HSP), Karolina Vidović Krišto, kandidatkinja stranke Odlučnost i pravednost (OiP) te nezavisni Slobodan Midžić koji su također DIP-u predali kandidature, nisu uspjeli skupiti potrebne potpise, pa neće sudjelovati na izborima.
DIP-ovom objavom liste predsjedničkih kandidata, nakon tjedana neslužbene, počela je službena izborna promidžba koja će potrajati do ponoći, 27. prosinca (petak).
Do tada svaki kandidat i službeno može uvjeravati birače da je baš on najbolji izbor za predsjednika koji će idućih pet godina voditi Hrvatsku.
Kome će od njih osmero to poći za rukom, znat će se na izbornu nedjelju, 29. prosinca.
Osim o pridobivanju birača, kandidati do tada moraju voditi računa i o financijskoj strani svoje promidžbe. Sedam dana prije izbora, dakle zaključno sa 21. prosinca, moraju DIP-u podnijeti izvješće o troškovima, primljenim donacijama i o cijeni te dobivenom popustu u cijeni za medijsko oglašavanje.
Tko je u protekle 32 godine želio postati hrvatskim predsjednikom
Uspoređuje li se broj ovogodišnjih predsjedničkih kandidata sa njihovim brojem na ostalim izborima održanim u protekle 32 godine, može se reći da je u zlatnoj sredini.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Jedan više natjecao se 2014. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine, devet 2000. godine, 11 prije pet godina, a 12 kandidata bilo je 2009. godine.
Na izborima 1992., prvim neposrednim predsjedničkim izborima, natjecali su se dr. Franjo Tuđman, koji je i pobijedio, Dražen Budiša, Savka Dabčević-Kučar, Ivan Cesar, Silvije Degen, Dobroslav Paraga, Marko Veselica i Antun Vujić.
Samo trojica kandidata, Tuđman, Vlado Gotovac i Zdravko Tomac bila su na izborima 1997., a opet je pobijedio Tuđman koji je, zapravo, tri puta biran za predsjednika Hrvatske, prvi put u Saboru 1990. godine za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, te 1992. i 1997. godine.
Na izborima 2000. godine broj kandidata ‘skočio’ je na devet, bili su to Stjepan Mesić, koji je pobijedio, Dražen Budiša, Mate Granić, Slaven Letica, Anto Đapić, Ante Ledić, Tomislav Merčep, Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović.
Rekordnih 13 kandidata vidjelo se na Pantovčaku pet godina poslije, uz Mesića koji je izborio drugi mandat, natjecali su se Jadranka Kosor, Boris Mikšić, Đurđa Adlešić, Slaven Letica, Ljubo Ćesić Rojs, Ivić Pašalić, Anto Kovačević, Miroslav Ćiro Blažević, Miroslav Rajh, Doris Košta, Mladen Kešer i Tomislav Petrak.
Ni pet godina poslije, 2009. , zanimanje za dužnost predsjednika nije popustilo, na izbore se otisnulo 12 kandidata: Ivo Josipović, koji je pobijedio, Milan Bandić, Andrija Hebrang, Dragan Primorac, Nadan Vidošević, Vesna Pusić, Miroslav Tuđman, Damir Kajin, Josip Jurčević, Boris Mikšić, Vesna Škare Ožbolt i Slavko Vukšić.
Samo četvero kandidata bilo je na izborima 2014. godine: Kolinda Grabar Kitarović, koja je pobijedila, Ivo Josipović koji nije uspio izboriti drugi mandat, Ivan Vilibor Sinčić i Milan Kujundžić.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, koji je pobijedio, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Biračima se, dakle, u protekle 32 godine, ‘nudilo’ ukupno 68 kandidata, u međuvremenu, 13 ih je umrlo, nekolicina ih je imala problema sa zakonom, pa je jedan završio u zatvoru, a drugi kaznu odradio radeći za opće dobro. Neki su potpuno napustili nacionalnu politiku, drugi se premjestili u lokalnu, treći se umirovili, četvrti upustili u svijet poduzetništva, peti od izbora do izbora iskušavaju političku sreću, podsjeća Hina.
Izvor: BHRT
