Kako se bliži kraj 2024. godine, a zima dolazi, ruske snage nastavljaju potiskivati svoje ukrajinske protivnike.
Ukupno, Rusija je zauzela i ponovo osvojila oko 2.350 kvadratnih kilometara teritorije u istočnoj Ukrajini i ruskoj zapadnoj regiji Kursk. Međutim, cijena u životima je strašna.
Britansko Ministarstvo odbrane navodi da je Rusija u novembru pretrpjela 45.680 žrtava, više nego bilo kojeg mjeseca od početka invazije u februaru 2022. Prema najnovijoj procjeni britanske odbrambene obavještajne službe, Rusija je dnevno gubila prosječno 1.523 vojnika, poginulih i ranjenih, piše BBC.
Dana 28. novembra, prema navodima, Rusija je izgubila više od 2.000 vojnika u jednom danu, što je prvi put da se to desilo.
“Vidimo da Rusi nastavljaju s napredovanjem,” rekao je jedan zvaničnik pod uslovom anonimnosti. “Ali uz ogromne gubitke.”
Zvaničnici su naveli da su podaci o žrtvama zasnovani na otvorenim izvorima, ponekad ukrštenim s povjerljivim podacima. Sve u svemu, procjenjuje se da je Rusija tokom svojih jesenskih ofanziva izgubila oko 125.800 vojnika, prema Washingtonskom Institutu za proučavanje rata (ISW). Taktike “mlin za meso” koje koristi Rusija znače da Moskva gubi više od 50 vojnika za svaki kvadratni kilometar osvojenog teritorija.
Ukrajinski vojnici su i dalje nadjačani na bojnom polju, uprkos ponovljenim molbama Kijeva svojim zapadnim saveznicima za hitno povećanje vojne pomoći. Ukrajina ne dozvoljava objavljivanje podataka o svojim vojnim žrtvama, tako da nema službenih procjena za posljednjih nekoliko mjeseci.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je više od 38.000 ukrajinskih vojnika stradalo (poginulo i ranjeno) samo u Kursku – broj koji je nemoguće provjeriti. Ukrajinski ratni dopisnik Jurij Butusov, poznat ali kontroverzan, tvrdi da je od februara 2022. poginulo 70.000 ukrajinskih vojnika, dok se još 35.000 vodi kao nestalo.
Ranije ove sedmice, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negirao je izvještaje američkih medija da je poginulo čak 80.000 ukrajinskih vojnika, rekavši da je broj “mnogo manji”. Nije ponudio vlastitu procjenu.
Međutim, kada se uzmu u obzir ruski i ukrajinski podaci o žrtvama, oni ukazuju na zastrašujući intenzitet borbi koje se vode u Kursku i istočnim regijama Ukrajine. Zapadni zvaničnici ne vide znakove promjene situacije.
“Ruske snage će vrlo vjerovatno nastaviti pokušavati rastegnuti ukrajinske snage koristeći masu da nadvladaju odbrambene položaje i postignu taktičke dobitke,” rekao je jedan zvaničnik.
Tempo ruskog napredovanja se povećao posljednjih sedmica (iako nije ni blizu brzini njihovih ranih napredovanja u prvim mjesecima rata), a usporen je samo značajnom promjenom omjera artiljerijske vatre između dvije strane. Dok je Rusija nekada mogla ispaliti čak 13 granata za svaku koju bi Ukrajina uzvratila, omjer je sada otprilike 1,5 prema 1.
Ovaj dramatičan preokret djelomično se objašnjava povećanom domaćom proizvodnjom, kao i uspješnim ukrajinskim napadima na ruska i sjevernokorejska skladišta municije. Međutim, artiljerija, iako važna, više ne igra odlučujuću ulogu.
“Loša vijest je da je došlo do masovnog porasta korištenja ruskih kliznih bombi,” rekao je jedan zapadni zvaničnik, “s razornim efektima na prvoj liniji.”
Upotreba kliznih bombi – lansiranih iz aviona unutar ruski kontrolisanog zračnog prostora – povećala se deset puta tokom protekle godine, navodi zvaničnik. Klizne bombe i dronovi transformisali su sukob, dok obje strane pokušavaju inovirati.
“Došli smo do tačke gdje je ratovanje dronovima učinilo pješadiju beskorisnom, ako ne i zastarjelom,” rekao je Serhij, vojnik na prvoj liniji, putem WhatsApp-a.
Što se tiče ljudstva, i Ukrajina i Rusija i dalje imaju poteškoća, ali iz različitih razloga. Ukrajina ne želi smanjiti dob za regrutaciju ispod 25 godina, uskraćujući sebi sve od 18- do 24-godišnjaka – osim onih koji se dobrovoljno prijave. Rusija, s druge strane, još uvijek može nadomjestiti svoje gubitke, iako oklijevanje predsjednika Vladimira Putina da sprovede novi krug mobilizacije ukazuje na niz domaćih razloga.
Rastuća inflacija, pretrpane bolnice i problemi s isplatama odšteta porodicama preminulih su neki od faktora. U nekim regijama Rusije, bonusi ponuđeni volonterima spremnim da se prijave za rat u Ukrajini porasli su čak na tri miliona rubalja (oko 23.500 funti; 30.000 dolara).
“Ne sugeriram da je ruska ekonomija na ivici kolapsa,” rekao je zvaničnik. “Samo kažem da se pritisci tamo nastavljaju gomilati.”
Nedavni događaji u Siriji mogli bi dodatno otežati situaciju za Moskvu dok Kremlj odlučuje koliko resursa može posvetiti odbrani režima predsjednika Bashara al-Assada. Međutim, s obzirom na brz razvoj situacije u Siriji, zvaničnici kažu da je prerano reći kakav će utjecaj ti događaji imati na rat u Ukrajini.
“Postoje potencijalne dugoročne dileme prioritizacije za Rusiju,” rekao je jedan zvaničnik te dodao: “Zavisi kako će se situacija u Siriji odvijati.”
Izvor: vijesti.ba
