Debata na temu značaja zaštite čovjekove sredine od hemijsko-organskog otpada, te uloga naučne zajednice, nevladinih organizacija i medija u podizanju svijesti i jačanju borbe za očuvanje sredine u kojoj živimo. održana je u Sarajevu. Sve se dešava u okviru „POPS“ projekta koji finansira Vlada Švedske, a implementira UNDP-BIH.
Učešće su uzeli predstavnici iz gotovo svih dijelova BiH. Na debati Brčko je jako kvalitetno implementiralo projekat posebno u segmentu odlaganja ambalaže hemikalija koje se koriste u poljoprivredi istakla je u ime UNDP-a BIH kao implementatora “POPS” projekta Marina Mujazinović.
Ekspert angažovan na projektu u ime nekoliko nevladinih organizacija Distrikta je magistar biljne proizvodnje Selman Edi Kaloper koji ističe da su na šest lokacija u ruralnom dijelu postavljeni specijalni kontejneri.
“Bazirali smo se na saradnji prije svega sa većim poljoprivrednim proizvođačima i voćarima, jer se susreću sa značajnim količinama otpadne ambalaže od pesticida, te smo kod njih naišli na veliko razumijevanje, što je bio uslov za uspjeh cijele akcije“, rekao je Kaloper. Uspjeh u borbi za očuvanje životne sredine, nemoguć je bez istinske podrške predstavnika vlasti na svim nivoima smatra Maida Bilal „Fondacija krug života“-Vitez.
„Mi se na terenu susrećemo sa velikim problemima u očuvanju životne sredine, a istinska i blagovremena podrška u tome su nam novinari, odnosno mediji, s kojima suradnju i dalje valja produbljavati“, naglasila je Bilal. Strane ekspertske analize unutar projekta pokazale su da su najveća žarišta štetnog organskog otpada mašinskih ulja i hemijski opasnih materija u BiH Zenica, Tuzla i Visoko naglasio je ekspert iz Holandije Gvido Vanderkoterel. Dženita Suljkanović, ambasadorica slobode izražavanja u BiH akcentira da su štetne materije teško razgradljive i jako škodljive za zdravlje ljudi.
“Veoma brzo ove materije se posredstvom naročito vode i zraka prenose, s jednog područja na drugo, onečišćavajući okolinu ali i ugrožavajući veliki broj ljudskih života i stoga je od ključnog značaja multidisciplinarna saradnja svih odgovornih u ovoj oblasti“, akcentirala je Suljkanović. Naučna zajednica mora takođe dati svoj veći doprinos u okviru zaštite čovjekove sredine odnosno odlaganja i štetnog medicinskog otpada kazala je u ime Zavoda za zdravstvo Federacije magistrica farmacije Šejla Čolakovoić, pokrećući inicijativu da se primjerice lijekove koji u domaćinstvima ostaju neupotrebljeni, ne bacaju kao klasični otpad već predaju apotekama kako bi farmaceuti izvršili njihovo stručno odlaganje.
Profesorica žurnalistike na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Enita Čustović je istaknula da pomoć naučne zajednice, u kontekstu pravovremenog informisanja javnosti mora biti značajna.
„Razlog je više nego jasan jer ni novinari, niti nevladine organizacije, odnosno stručnjaci iz prakse, pa ni čelnici vlasti, ne mogu učiniti nešto više bez svesrdne podrške akademske zajednice. Stoga je sinergija svih više nego neophodna želimo li očuvati životnu sredinu“, naglasila je profesorica Čustović.
Opšti je zaključak da u kontekstu zaštite čovjekove sredine i kroz ovakve edukativne debate, treba pojačati međusobnu saradnju predstavnika naučne zajednice, nevladinog sektora i medija u BiH.
Izvor: radiobrcko.ba
