Nakon intenzivne kampanje, brojnih govora koji su kao eho odzvanjali od istočne ka zapadnoj obali, dan koji su sa nestrpljenjem iščekivali Amerikanci, ali i cijeli svijet konačno je stigao. Danas, 5. novembra, bira se novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Iako su izbori u svakoj državi događaj koji sa sobom nosi ogromnu težinu i značaj, američki izbori sigurno imaju dimenziju više uzevši u obzir geopolitički utjecaj kakav Washington i Bijela kuća imaju za cijeli svijet.
Predsjednik SAD-a, iako nije osoba za koju se može reći da predstavlja apsolutno svu vlast i moć u državi, definitivno predstavlja personifikaciju Sjedinjenih Američkih Država, američke politike kako na unutrašnjem i vanjskom planu i svega onoga čemu Washington teži da bude u izuzetno burnim geopolitičkim procesima kakvim svjedočimo posljednjih nekoliko godina.
Samim tim, utrka za američkog predsjednika ove godine pratila se znatno više. Za to su zaslužni svakako kandidati i kandidati Demokratske i Republikanske partije, atmosfera i sve turbulencije kojima smo svjedočili u proteklom periodu.
Dok se dugo govorilo o tome kako će u završnicu ovog meča ući Donald Trump kao kandidat Republikanske partije te aktuelni predsjednik i istaknuti Demokrata Joe Biden, 2024. godina donijela nam je neočekivan obrat.
Na megdan Donaldu Trumpu izašla je Kamala Harris, aktuelna potpredsjednica SAD-a i žena koja ima priliku da uđe u historiju Sjedinjenih Američkih Država kao prva žena na čelu Bijele kuće.
O samim kampanjama kojima smo svjedočili u posljednjem periodu suvišno je više bilo šta pričati. Potpuno je jasno kako se i kroz ovu kampanju pokazalo da nije riječ o isključivo dva različita politička projekta, već dva potpuno različita politička univerzuma.
Jedan koji zastupaju kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu SAD-a Kamala Harris i kandidat za potpredsjednika Tim Walz.
Drugi koji čine bivši predsjednik SAD-a i kandidat Republikanske stranke za predsjednika Donald Trump i njegov potpredsjednik JD Vance.
Kroz kampanju su se mogli čuti programi kako jedne, tako i druge strane, ali i mnogo više optužbe na ličnom nivou. Upravo su se one najduže i zadržale u javnom prostoru i u momentima su usmjeravale i samu kampanju.
Kada je riječ o samom sistemu, ono što treba znati jeste da će izbore dobiti onaj kandidat koji, na osnovu rezultata, osvoji 270 ili više elektora. Svaka savezna američka država broji određeni broj elektora, a kandidat s najviše glasova na određenom području odnosi sa sobom i sve elektore u toj državi.
Naravno, već se od ranije kroz historiju zna kako su određene savezne države prodemokratske ili prorepublikanske orijentacije i tu neće biti mnogo iznenađenja. Ipak, postoje države s izuzetno podijeljenim biračkim tijelom i fokus američke javnosti bit će upravo na njima te će upravo one biti te gdje će se lomiti najveća koplja.
Neke od njih su Pennsylvanija, Georgija, Arizona, Nevada, Michigan, Wisconsin i Sjeverna Karolina.
Osim izbora za predsjednika, Amerikanci će danas birati i članove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država gdje je u igri svih 435 mjesta u Predstavničkom domu te 34 u Senatu.
Republikanci trenutno kontrolišu Predstavnički dom, koji inicira planove potrošnje. Demokrate su zadužene za Senat, koji glasa o ključnim imenovanjima u vladi.
Milioni Amerikanaca već su iskoristili svoje pravo prijevremenog glasanja, ali veliki dio će to pravo iskoristiti baš danas.
Već sutra, a naročito u danima koji dolaze, politička karta SAD-a mogla bi izgledati potpuno drugačije, a jedno pitanje visit će u zraku.
Da li će dominirati plava boja i Kamala Harris ili pobjeda ove godine pripada Donaldu Trumpu i Republikanskoj partiji.
Izvor: klix.ba
