U Bosni i Hercegovini sve je više žena koje trpe nasilje u porodici, ali samo rijetke smognu hrabrosti da stanu pred kameru i ispričaju svoju priču. Žrtve često ostaju nevidljive i nezaštićene, prepuštene sistemu koji ih ne uspijeva zaštititi. Priča žene iz Brčkog koja je proživjela nasilje, suočavajući se ne samo s nasilnikom, već i s ravnodušnošću institucija.
Ja sam žrtva porodičnog nasilja! To nasilje je trajalo godinama, deceniju jednu. U početku te veze je sve bilo bajkovito, sve bukvalno bajka, nakon toga je krenulo sa sitnim provokacijama, omalovažavanjima, dok nije krenulo u fizičko nasilje.
Ovo je dio svjedočenja mlade Brčanke, žrtve porodičnog nasilja, koju je muž nekoliko godina zlostavljao. Zbog manjka povjerenja u institucije, straha i osude društva, godinama je ćutala, vjerujući da će se njihov odnos popraviti. Međutim, s vremenom je bilo sve gore.
Osjećala sam ogromnu sramotu iako nisam bila kriva nizašta. I zato sam ćutala, a ne treba da se ćuti. Desila se situacija kada sam prijavila policiji, ali sam nažalost pod pritiskom tj. manipulacijom povukla tu izjavu. A nisam ni naišla na podršku te institucije.
I tu je ključ problema. Podrška institucija u zaštiti žene i sankcionisanju nasilnika često je nedostižna. Stoga se žrtvama preporučuje da u priču odmah uključe i organizacije koje pružaju podršku ženama, žrtvama nasilja. Zbog procedura i informacija, ali i podrške.
One će svakako dobiti tu adekvatnu podršku, i dobit će zapravo mogućnost da donesu informisanu odluku, odnosno da zapravo znaju šta ih čeka kada prijave institucijama i kako izgleda određeni postupak, jer tada nekako bivaju spremne za sve to što ih čeka, i lakše prolaze kroz ceo taj proces.
– Jovana Markulić, SOCIJALNA RADNICA U AUTONOMNOM ŽENSKOM CENTRU BEOGRAD
Kada je riječ o nasilju u porodici, iz Tužilaštva Brčko distrikta tvrde da preduzimaju sve potrebne mjere i radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, Krivičnim zakonom Brčko distrikta i Zakonom o zaštiti od nasilja.
Posebna pažnja se posvećuje izjavi oštećene, kojoj se pruža psihološka podrška od strane psihologa u Policiji Brčko distrikta, ili od strane stručnih lica Pododjeljenja za socijalnu zaštitu, a u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja, i zahtjeva oštećene, može joj se obezbijediti i smještaj u sigurnoj kući.
– Gordana Radovanović, TUŽITELJICA TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA BiH
Brčko je lokalna zajednica koja još nema sigurnu kuću. Žrtve nasilja smještaju se u sigurne kuće na prostoru entiteta FBiH i RS, shodno njihovom raspoloživom kapacitetu.
Brčko distrikt, konkretno od donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od 2018. godine, kojim je precizno i uređeno na koji način se ustvari i smiješta u sigurnu kuću, nije iskazao potrebu za osnivanjem sigurne kuće u Brčko distriktu.
– Nataša Stevanović, ŠEFICA PODODJELJENJA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU
Ali neki oblik kao prihvatnog centra ili nekog brzog rješenja za prvih nekoliko sati, eventualno dana, do smještaja za te stvari ima potrebe, i tražit će se adekvatno rješenje u narednom periodu.
– Gordana Radovanović, TUŽITELJICA TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA BiH
U prvih šest mjeseci 2024. godine, Policija Brčko distrikta evidentirala je 12 prijava nasilja u porodici. Od toga istrage su okončane u šest slučajeva, i pet slučajeva iz prethodnog perioda, te su protiv 11 osoba upućeni izvještaji Tužilaštvu Distrikta. I slučaj s početka priče čeka na okončanje pravosudne procedure.
Izvor: plural.ba
