Lideri država članica u okviru Evropskog vijeća donijeli su 21. marta ove godine odluku da se Bosni i Hercegovini da zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.
Stranke Trojke (SDP, Nip i Naša stranka) slavile su pet dana zajedno s partnerima u vlasti iz HDZ-a, pa i SNSD-a.
– Odmah nastavljamo dalje, do što skorijeg članstva u društvu najnaprednijih – poručili su iz Trojke.
Rečeno je da će se otvaranje pristupnih pregovora nesumnjivo odraziti na kvalitetu života građana, a ta kvaliteta će rasti “kako budemo dodatno usklađivali bh. standarde s evropskim, sve do konačnog punopravnog članstva”.
Odluku Evropskog vijeća pozdravio je i lider SNSD-a Milorad Dodik na način na kakav smo od njega i navikli, kazavši “…zato današnju odluku smatram velikim priznanjem i sebi i Republici Srpskoj za politiku koju je vodila”.
Euforija i kriza
Edin Forto, lider Naše stranke, donošenje odluke je nazvao historijskim momentom, dok je lider SDP-a Nermin Nikšić istakao i da “ovoga ne bi bilo i bez partnera iz SNSD-a i HDZ-a, te stranaka okupljenih oko njih”.
Odmah nakon euforije, slavlja i “velikog uspjeha” krenule su ucjene “zaslužnih” partnera iz SNSD-a i nastala je kriza. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, što je izazvalo žestoko negodovanje HDZ-a, i prijetnje SNSD-a.
Dodik je dao ultmatum Trojci. Zaprijetio je blokadama rada institucija Bosne i Hercegovine i razlazom s Trojkom ako sve odluke Schmidta ne budu poništene, američki, njemački, britanski ambasadori i Schmidt ne budu proglašeni neprijateljima i izbačeni iz BiH…
Od tada do danas skoro ništa se nije pomaklo na evropskom putu. Niti građani žive bolje.
Šta Bosna i Hercegovina i njene vlasti trebaju uraditi rečeno je i prije marta, i u martu, a po ko zna koj put ponovljeno u ovom mjesecu.
U pitanju su isti uvjeti koji su ostali neispunjeni.
Ponovljeno po ko zna koji put
Stoga je novi šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca 11. septembra na sastanku s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ) nabrojao šta treba uraditi, pa je pomenuo zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o zaštiti ličnih podataka te zakon o graničnoj kontroli.
– BiH također treba imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, te finalizirati Nacionalni program za usvajanje acquisa…
BiH se mora brzo dogovoriti oko Reformske agende koja bi, ako bude odobrena od Evropske komisije, otključala sredstva iz EU Plana rasta – rekao je Soreca.
Sve ovi neispunjeni uvjeti ponovljeni su i u četvrtak u Briselu.
Tada je održan sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU-a, prvi nakon što je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Poručeno nam je, ponovo, da trebamo usvojiti novi Zakona o VSTV-u, zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, poduzeti “odlučujuće korake” za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Bh. vlasti su pozvane i na usvajanje zakona o graničnoj kontroli te strategije upravljanja granicom.
Koliko je dalek oktobar
– Evropska komisija pozdravila je određeni broj aktivnosti koje je BiH poduzela, prvenstveno usvajanju nove Strategije borbe protiv korupcije i nove Strategije javnih nabavki, a daljnji napredak je potrebno ostvariti najkasnije do objave novog godišnjeg izvještaja o BiH koji očekujemo u oktobru i koji će Komisiji biti prilika kako za novu ocjenu urađenog, tako i za eventualno predlaganje usvajanja pregovaračkog okvira sa Bosnom i Hercegovinom – rekla je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH.
Ali teško da će se do oktora išta moći uraditi.
Vijeće minstara BiH ne usvaja evropske zakone, a time ih nema ni u parlamentu koji odmara i ovaj mjesec zbog predizborne kampanje uoči loklanih izbora 6. oktobra.
A kada je u pitanju Plan rasta za Zapadni Balkan, koji za BiH znači milijardu eura, i slanje Reformske agende kao uvjeta za dobijanje novca od EU-a, tu smo se već dva puta malo osramotili.
Bosna i Hercegovina je Evropskoj komisiji dostavila nacrt Programa reformi, iz EU-a su dali komentare, ali do finalnog teksta nije došlo. Evropskoj uniji je ipak krajem aprila poslan neusaglašena Lista reformi.
BiH nije usaglasila finalni Reformski program zbog nedostatka političkog konsenzusa. Tačnije, prema informacijama, problem su bili političari iz RS-a.
Prije nekoliko dana je Krišto opet poslala dokument vezan za Plan rasta koji je također ocijenjen nepotpunim.
Poručeno nam je u četvrtak da ćemo prvu tranšu iz Plana rasta za Zapadni Balkan dobiti tek nakon što se Reformska agenda dostavi i zvanično je usaglase Evropska komisija i BiH.
A korake nakon “zelenog svjetla” datog u martu tada su pojasnili iz Evropske komisije.
Koraci
– Nakon što Evropsko vijeće da zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora, sljedeći korak je usaglašavanje pregovaračkog okvira, odnosno, smjernica i principa za vođenje pristupnih pregovora. Evropska komisija izrađuje nacrt pregovaračkog okvira za EU i upućuje ga Vijeću na usvajanje. U zaključcima Evropskog vijeća iz marta 2024. godine precizirano je da BiH, prije usvajanja pregovaračkog okvira, treba da ispuni sve relevantne korake koje je Evropska komisija postavila u oktobru 2022. godine kada je preporučen status kandidata…
Također je ključno da Bosna i Hercegovina imenuje glavnog pregovarača, koji je na čelu tima nestranačkih eksperata, a bira se konsenzusom. Pristupni pregovori od zemlje zahtijevaju da usaglasi zajedničke interne stavove i da govori jednim glasom.
Pregovarački okvir usvajaju obje strane na prvoj Međuvladinoj konferenciji između država članica EU i zemlje koja je podnijela zahtjev za članstvo. Tada pristupni pregovori formalno počinju – navedeno je iz Evropske komisije.
Ako se nastavi ovako kako (ni)je od marta krenulo, po svemu sudeći će se BiH načekati do formalnog početka pregovora.
Izvor: faktor.ba
