Naučnici u Velikoj Britaniji su cijeli ljudski genom pohranili na 5D memorijski kristal, nadajući se da bi se mogao koristiti za obnovu čovječanstva.
Kristal je razvio tim stručnjaka Istraživačkog centra za optoelektroniku Univerziteta u Southamptonu. Mogao bi se koristiti i za stvaranje zapisa o biljnim i životinjskim vrstama koje su u opasnosti od izumiranja.
Na kristalu se mogu pohraniti informacije koje sadrže do 360 terabajta i mogu biti pohranjene milijardama godina. Kristal može izdržati ekstremne uslove, što se odnosi na smrzavanje, požare, udarce, kosmičko zračenje i temperaturu do 1.000 stepeni celzijusovih.
Prije deset godina je nagrađen Guinnessovom knjigom rekorda kao “najizdržljiviji digitalni materijal za pohranjivanje informacija”.
Peter Kazansky je profesor optoelektronike koji je predvodio tim istraživača u Southamptonu. Njegov tim je koristio ultrabrze lasere za ispisivanje informacija o ljudskom genomu. Informacije su ispisane na površini od 20 nanometara (jedan nanometar je milijarditi dio metra).
Riječ je o petodimenzionalnom memorijskom kristalu jer su informacije pohranjene u pet dimenzija njegove nanostrukture, a to su visina, dužina, širina, orijentacija i položaj.
“5D memorijskim kristalom se stvara mogućnost za druge istraživače da naprave vječno skladište genomskih informacija, iz kojih bi se kompleksni organizmi poput biljaka i životinja mogli obnoviti ako to nauka u budućnosti dozvoli”, ukazao je Kazansky.
Istraživački tim je morao razmotriti ko će ili šta u dalekoj budućnosti preuzeti informacije. Na kristalu je vizuelni ključ kojim se pronalazaču kristala objašnjava koje informacije su pohranjene i kako se mogu koristiti.
No, kako je napomenuo Thomas Heinis, koji na Imperial College London vodi istraživanje o pohranjivanju DNK i koji nije bio uključen u spomenutu studiju, ostaje pitanje o tome kako bi se informacije mogle učitavati u budućnosti.
Memorijski kristal se trenutno nalazi u “Sjećanju čovječanstva”, vremenskoj kapsuli unutar slane pećine u Australiji.
Kazansky i njegov tim su 2018. iskoristili tehnologiju memorijskih kristala za pohranjivanje trilogije knjiga naučne fantastike Isaaca Asimova “Foundation”, a potom je tako pohranjena trilogija lansirana u svemir na automobilu Tesla Roadstar.
Osim toga, ova tehnologija je iskorištena za pohranjivanje glavnih dokumenata iz historije, među kojima je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i engleska povelja Magna Carta, kojom je u 13. stoljeću ograničena moć engleskih kraljeva.
Naučnici su ranije ove godine otkrili plan zaštite živih vrsta u kriogenom bioskladištu na Mjesecu, namijenjenom za spašavanje vrsta u slučaju katastrofe na planeti Zemlji, piše CNN.
Izvor: klix.ba
