William Burns jedan je od rijetkih ljudi na svijetu koji zna sve što se događalo u proteklih svakako trideset godina. Bivši diplomat, ambasador u Moskvi, uživao je povjerenje svih američkih predsjednika, u mirovinu se povukao 2014. godine, ali ga predsjednik Joe Biden dolaskom na vlast vraća u službu, na položaj direktora Središnje obavještajne agencije (CIA) da bi uskoro dobio mjesto u kabinetu. Jedan od najmoćnijih ljudi sadašnje administracije, a i na svijetu. Kad takav čovjek dođe u Sarajevo (utorak), nema dvojbe da je donio poruku o kojoj se ne raspravlja nego se provodi. Burns se sastao s Predsjedništvom BiH u kojem se nalazi i Željka Cvijanović, predstavnica srpskog naroda, koja je pod američkim sankcijama.
U martu je američka Nacionalna obavještajna službe (DNI) objavila Godišnju procjenu prijetnji u kojoj je imenom spomenut samo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, BiH entiteta, koji radi na odcjepljenju Republike Srpske što bi moglo “potaknuti čelnike bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete zaštite interesa i možda dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne snage”. DNI je upozorila na “povećani rizik međuetničkog nasilja, ali lokaliziran” na Balkanu jer će nacionalistički lideri “pogoršati napetosti radi ostvarenja političke prednosti, a vanjski će akteri pojačavati i iskorištavati etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni utjecaj ili osujetili veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”, piše Jutarnji.hr.
Jačanje veza sa Srbijom do ideje ujedinjenja
U proteklih pet mjeseci Dodik je djelovao upravo prema opisanom obrascu, pojačao je formalne veze sa Srbijom u sklopu procesa započetog Svesrpskom deklaracijom, kao cilj politike naveo ujedinjenje RS i Srbije, maksimalno podizao tenzije zbog UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici nakon čijeg donošenja je najavio donošenje dokumenta koji bi se Federaciji BiH (hrvatsko-bošnjački entitet) predložilo pretvaranje BiH u dvije države s granicama sadašnjih entiteta. Michael Murphy, američki ambasador u BiH, oštro je reagirao na Dodikove politike, tako i visoki predstavnik Christian Schmidt kojeg predsjednik RS ne priznaje, ali prijatelj hrvatskog Predsjednika Zorana Milanovića samo je pojačao retoriku. Nakon novih sankcija u junu najavio je da bi se s ambasadorom “fizički obračunao”. Dodik je bio uvjeren da mu dobre veze s Moskvom stvaraju zaštitne štitove koje SAD i Zapad ne mogu probiti ne shvaćajući jasnu poruku ambasadora Murphyja od 22. juna: “Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik najavama odcjepljenja toga entiteta prijeti interesima SAD-a u BiH.” Sintagma “prijeti interesima SAD-a” je poruka nakon koje treba promisliti o politikama koje sve vode. Dodik, znamo, ne misli.
Pa je u Sarajevo došao Burns, nije stigao prije jer je bio zauzet pregovorima na Bliskom istoku, bilo je dovoljno nekoliko sati razgovora da Željka Cvijanović shvati opasnost te javi Dodiku što je rekao Burns, neki izvori navode da se govorilo i o mogućem uklanjanju Dodika s političke scene: ovlasti za to ima Schmidt, a protiv Dodika se vodi sudski proces u Sarajevu jer nije proveo odluku visokog predstavnika. Dodik odmah u srijedu, na platformi X, bivšem Twitteru, piše:
“Borba protiv terorizma je obaveza cijelog slobodnog svijeta i u tom kontekstu je značajna posjeta direktora CIA-e gospodina Williama Bernsa BiH. Republika Srpska je posvećena toj borbi i pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti.”
Razvidan pokušaj da se prvom temom Burnsove posjete učini pitanje terorizma u BiH, aludirajući tako na terorizam koji se lažno poziva na islam dovodeći da ga u vezu s bošnjačkim narodom te deklarira puna suradnja RS i SAD.
“Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu, a secesija nikada nije bila naša politika”, piše Dodik dalje. Laž u svakoj riječi, potvrda Dodikovog licemjerstva (čita li ovo Predsjednik Republike Hrvatske?) i ljigavog kameleonstva, spremnosti političkog obrata nakon kojeg se ni ne zacrveni u licu.
Ipak, Dodik pokazuje da neće do kraja pokleknuti pod američkim pritiskom i odustati od svojih politika. “Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma. BiH je zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, stoga ohrabruje stav gospodina Bernsa da odgovornost za funkcionisanje zemlje leži na svim etničkim zajednicama”. Tezu o odgovornosti svih etničkih zajednica prenijela je samo Radio Televizija Republike Srpske.
Država RS ili država u državi BiH
Dodik je reterirao, ali umjereno. Nije dao izjavu lično, nego preko platforme ponavljajući svoj stav da se RS mora izboriti za status – predsjednik RS često govori da su skloni ostati u BiH ako im se odobre svi prerogativi vlasti koje traže, a to je država unutar države; njegovi pozivi na secesiju slijede kad mu neka od ideja na razini BiH propadne ili se nađe pod udarom Schmidta koji stvarno brani Dayton. SAD je i dalje moćan, ali Dodik je naviknuo na taj pritisak pa će izgledno, nakon određene pauze, nastaviti svojom politikom u nadi da će u Bijelu kuću ući Donald Trump uvjeren da će on podržati njegove politike.
“Bosna i Hercegovina ne izvozi oružje direktno u Ukrajinu, ali snimci s ratišta pokazali su da to svakako završi u rukama Ukrajinaca i bilo bi naivno misliti da i to nije bila jedna od tema [razgovora s Burnsom]”, piše portal klix.ba. Vjerojatno se razgovaralo i o utjecaju stranih aktera, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je 9. augusta kako je upliv Rusije u njegovoj zemlji i regiji veći nego ikada ranije pa stoga Zapad na to mora odgovoriti pojačanim angažmanom, uključujući i zadržavanje Ureda visokog predstavnika (OHR) s punim ovlastima. Rusija snažno podržava zahtjev Republike Srpske da se OHR ukine. Nažalost, toj je ideji podršku davao i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, kojeg SAD optužuju da radi u interesu Rusije jer odbija povezivanje BiH s hrvatskom plinskom mrežom izgradnjom južne interkonekcije.
BiH su mediji najavljivali da će William Burns, direktor CIA, iz Sarajeva otići u Beograd, ali to nije potvrđeno niti jednom službenom informacijom. Ne treba isključiti mogućnost da su srpske vlasti tražile potpunu tajnovitost u trenutku kad su suočene s protestima vezanim uz iskapanje litija koje službeni Washington podržava. Beogradu ne bi odgovaralo da javnost sazna što sve SAD zamjera sadašnjoj vlasti, od Kosova, Crne Gore do BiH. Prodaja oružja Ukrajini više nije sporna tema.
Burnsova posjeta BiH pokazuje da je Balkan i dalje na listi interesa američke politike, ali je indikativno da o posjetu nisu izvijestili međunarodni mediji.
Izvor: slobodna-bosna.ba
