Cijene sezonskog voća i povrća na brčanskoj Zelenoj pijaci su smanjene za najmanje 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine, i uprkos smanjenu cijena zakupci tezgi bilježe najslabiju posjećenost u posljednjih nekoliko godina, saznali smo na pijaci.
Kao razlog smanjenja cijena sezonskog voća i povrća, trgovci navode veću ponudu artikala zbog dobrog roda povrća i voća kod lokalnih poljoprivednika i nadaju se da će po završetku sezone godišnjih odmora posjećenost biti bolja.
Cijena kupusa je jedna KM po kilogramu, pasulj od pet do 12 maraka, tikve su jedna marka dok je mrkva dvije KM po kilogramu. Paprike su od dvije KM pa do pet u zavisnosti od vrste i kvaliteta, tikve, prasa i repa su od po 1,50 maraka po kilogramu dok je špinat oko dvije marke. Domaće sirće se može naći po cijeni od šest maraka, a domaća rakija je od šest KM po litri pa do 12 u zavisnosti od vrste i kvaliteta. Na pijaci smo saznali da je med pojeftinio i tako se livadski med može naći po cijeni od 15 KM dok su druge vrste meda zadržale ranije cijene.
Cijene voća se takođe nisu značajnije mijenjale i šljive su od 1,50 KM pa više, a grožđe je oko pet KM po kilogramu, dok se citrusi mogu kupiti po cijeni od dvije do tri marke po kilogramu, jabuke su od jedne KM pa do 2,50 marke za jedan kilogram, dok su banane dvije KM po kilogramu. Cijena jednog kilograma oljuštenih oraha je ista kao i prije nekoliko mjeseci i iznosi 16 KM, dok je cijena smokava četiri marke za kilogram, a bademi se mogu naći i po 18 KM po kilogramu.
Što se tiče jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda cijene su se značajnije mijenjale i za litar domaćeg mlijeka treba izdvojiti dvije KM dok se za jednu KM može dobiti troje domaćih jaja. Sir svježi košta do sedam maraka, suvi oko pet, a masni do 15 maraka po kilogramu, kajmak je od četiri do sedam KM.
Na pijaci je velika ponuda i vještačkog cvijeća koje se najčešće koristi kao ukras na grobljima i cijena je kako kažu prihvatljiva jer se za manji buket mora izdvojiti oko tri KM dok oni malo veći dostižu cijenu i do 25 KM.
Trgovci su kao ključni razlog slabe posjećenosti naveli i rigorozne mjere koje je Republika Htrvatska uvela za svoje građane koji putuju u inostranstvo, a tiču se ograničenja unosa hrane na područje Evropske unije.
Izvor: radiobrcko.ba
